Otapanje na Antarktiku moglo bi da dovede do "dramatičnog" porasta nivoa mora ako države ne uspiju da zadrže globalno zagrijavanje ispod dva stepena Celzijusova, a što će predstavljati ozbiljan rizik za nizinska i priobalna područja, rekli su danas istraživači.
Ako se prekorači gornja temperatura postavljena u Pariskom sporazumu, otapanje leda na Antarktiku moglo bi prouzrokovati prosječni godišnji porast nivoa mora za 0,18 centimetara na globalnom nivou od 2060. godine i dalje, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Priroda".
Prema Pariskom sporazumu iz 2015. godine, više od 190 zemalja saglasilo se da održi globalni prosječni porast temperature do "znatno ispod" dva Celzijusova stepena i da će težiti ograničenju od 1,5 stepeni Celzijusovih.
Zagrijavanje od tri stepena povećalo bi nivo mora za "katastrofalnih" 0,2 inča godišnje na globalnom nivou nakon 2060. godine, dodaje se u studiji.
Istraživači su koristili model zasnovan na satelitskim posmatranjima i klimatskim podacima da bi predvidjeli gubitak leda u regionu pod različitim globalnim politikama za suzbijanje emisija gasova.
"Kolaps, raspad ledenog pokrivača je nepovratan tokom hiljada godina i ako antarktički ledeni pokrivač postane nestabilan, mogao bi da se nastavi povlačiti vjekovima", rekao je jedan od autora istraživanja Danijel Gilford.
On je dodao da će se to dogoditi bez obzira na to da li se koriste strategije za ublažavanje emisija poput uklanjanja ugljen-dioksida iz atmosfere.
Države u nizinskim područjima, kao što je Bangladeš, već imaju velike probleme zbog ekstremnih oluja i poplava i one su najosjetljivije na uticaj rasta temperature i nivoa mora, rekao je Atik Rahman, šef Centra za unaprjeđejne studije Bangladeša, što je neprofitna organizacija.
On je rekao da će kao posledica uslijediti masovna raseljavanja ljudi, koji će morati da se sele u gradove koji se već muče sa smještajem stanovništva.
U istraživanju Američke geofizičke unije, međunarodne naučne grupe, rastući nivo mora mogao bi da dovede do talasa migracija širom Bangladeša, što će uticati na oko 1,3 miliona ljudi do 2050. godine.
I Gilford i Rahman istakli su potrebu za jačim međunarodnim naporima da se reši pitanje rasta globalnih temperatura.
"Jedini ozbiljan odgovor globalne zajednice je brzo smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte", rekao je Rahman.