Svijet

CRNO NAM SE PIŠE: Američki obavještajci predviđaju SUMORNU budućnost čovječanstvu!

Autor Jovana Raičević Izvor Kurir.rs

Američki obavještajci smatraju da je pandemija koronovirusa povećala ekonomsku nejednakost koja vlada svijetom, opteretila države i njihove resurse i pospješila širenje nacionalističkih osjećanja, zbog čega se svijetu ne piše dobro, piše Kurir.

Izvor: Kurir/ EPA/JUAN IGNACIO RONCORONI

Nacionalno obavještajno vijeće SAD-a spomenute stavove je uvrstilo u svoj kvartalni izveštaj Globalni trendovi, dokument koji bi zakonodavnim tijelima i građanima trebao da pomogne da predvide ekonomske, klimatske, tehnološke i demografske tendencije koje će tokom idućih dvadeset godina oblikovati svijet, navodi Kurir.

U izvještaju se navodi da je pandemija značajno narušila globalni poredak i da je poslednji događaj koji je tako promijenio svijet bio Drugi svjetski rat. Navode da će se svijet sa zdravstvenim, ekonomskim, političkim i bezbjednosnim posledicama koje je izazvala korona nositi godinama.

"Kovid-19 uzdrmao je pretpostavke o otpornosti i prilagodljivosti i stvorio nove ekonomske, geopolitičke, tehnološke i državničke nebezbjednosti", navodi se u dokumentu i dodaje da u svim aspektima života postoje razlozi za brigu.

Izvještaj upozorava da će posledice klimatskih promjena pogoršati probleme sa hranom i vodom u siromašnijim zemljama te da će to ubrzati globalne migracije, prenosi AP.

Iako su zdravstvo, obrazovanje i prosperitet domaćinstva tokom poslednjih decenija ostvarili istorijski napredak, on će se teško održati kako zbog posledica pandemije, ali i zbog starenja stanovništva i potencijalno sporijeg rasta globalne ekonomije.

U izvještaju takođe stoji da nova tehnološka rešenja potencijalno mogu rešiti klimatske promjene i bolesti, ali i da mogu biti novi izvori napetosti.

"Državni i nedržavni rivali boriće se za prevlast i dominaciju u nauci i tehnologiji, a to će potencijalno uticati na ekonomsku, vojnu i društvenu bezbjednost", kaže navodi se u izveštaju Globali trendovi i upozorava da povjerenje u države i institucije pada te da "jaz povjerenja" postoji između širokih narodnih masa i bolje informisanih odnosno obrazovanih, zaključuje Kurir.