Iako mediji već dugi niz godina ovu vijest imaju "na obaraču", ipak će morati malo da sačekaju.
Engleska kraljica Elizabeta II je nadživjela Tita, Čerčila i veliki broj američkih predsjednika, a ostaće upamćena kao jedna od najdugovječnijih vladara u istoriji. Posle smrti supruga sa kojim je bila u braku 73 godine, mnogi se pitaju koliko će još dugo poživjeti Elizabeta II, a što je još važnije - šta će biti posle nje.
Od krunisanja 6. februara 1952. do danas, nakon punih 68 godina na tronu, aktuelna engleska kraljica Elizabeta II prestigla je svoju čukun-čukun baku Viktoriju po dužini vladavine u Velikoj Britaniji. Štaviše, nadživjela je praktično sve svoje savremenike.
Kraljica je u junu proslavila 94. rođendan, i to onako kako ga je slavio i Tito - jedan privatno, i jedan javno, za narod, i to je bio povod da se nastave sve te šale i pošalice o njenom sinu, princu Čarlsu, da po svoj prilici neće dočekati da bude kralj.
Upravo je kraljica Elizabeta bila prvi britanski monarh čije su krunisanje 1953. godine snimale televizijske kamere; više od pola miliona televizora prodato je u Britaniji uoči tog događaja. Doživjela je i uspon televizije u boji, mobilnih telefona i interneta. Kraljica Elizabeta je poslala mejl davne 1976. godine, a u martu prošle godine je postavila i prvu fotografiju na svoj Instagram profil.
Ipak, ništa o njenoj starosti ne govori bolje od činjenice da je za na mjestu suverenog monarha, svjedočila promjeni čak 13 američkih predsjednika.
Posle smrti princa Filipa sa kojim je u braku provela 73 godine, u britanskoj javnosti su se ponovo pojavili "tajni" planovi Bakingemske palate, vlade i BBC-a za dane posle kraljičine smrti.
Većina predviđa da će kraljica umrijeti posle kratke bolesti. Njena porodica i ljekari će biti uz njenu postelju. Glavni kraljičin ljekar biće zadužen za sve. On će voditi računa o pacijentu, kontrolisati pristup njenim odajama i koje će informacije biti puštane u javnost, a te informacije će po tradiciji biti kratke i jasne.
Kada umre, princ Čarls postaje kralj. Njeni najbliži će joj poljubiti ruke a kraljičin sekretar će saopštiti vijest.
Potom će biti kontaktiran premijer. Poslednji put kada je britanski monarh umro, prije gotovo 70 godina, korišćena je šifra "Hajd park ugao". Ovoga puta, plan je da se koristi fraza "Londonski most je pao".
Vijest će potom biti poslata vladama 15 zemalja gdje je kraljica takođe bila šef države i 36 drugih zemalja Komonvelta. Cilj je da vijest prvo saznaju lideri pa tek onda javnost.
Mediji i BBC, koji je godinama imao monopol na ovakve vijesti, će vijest objaviti u prosjeku posle nekoliko sati kako bi kraljevska porodica i država imali vremena da se pripreme. Istovremeno sa objavom vijesti, ispred Bakingemske palate će se pojaviti stražar u crnom, a sajt palate biće preoblikovan u tužnu stranicu sa tekstom na tamnoj pozadini.
Mediji, bar britanski, već imaju spremne čitulje koje će se brzo preraditi i obnoviti, televizijske i radijske stanice prebaciće se na režim "žaljenja", sa ozbiljnom muzikom, bez humorističkih emisija. Zastave će biti spuštene na pola koplja, a turistička mjesta biće zatvorena.
Za to vijreme, posebno vijeće će u palati Svetog Jakova objaviti nasljednika Elizabete II.
Tijelo Elizabete za to vrijeme trebalo bi da bude izloženo u Bakingemskoj palati, gdje će javnost moći da oda počast a očekuje se da će period žalosti trajati bar 10 dana kako bi se javnost prilagodila i pripremila za promjene u monarhiji.
Ako kraljica umre u inostranstvu, kraljevska avijacija će poletjeti sa Norholta, na zapadu Londona sa već pripremljenim kovčegom. Ako umre na svom imanju u Norfolku, automobilom će biti prebačena u London.
Najraskošniji planovi ostavljeni su za kraljičin voljeni Balmoral, gdje provodi tri mjeseca svake godine. Tamo će se primjenjivati škotski rituali - najprije će njeno tijelo biti izloženo u Edinburgu gdje će je čuvati kraljevski strijelci.
Potom će kočveg biti prenijet do katedrale svetog Gila, a odatle kraljevskim vozom krivudavim i dugim putem duž obale do Bakingemske palate gdje će je čuvati grenadiri sa puškama uperenim u tlo, a kovčeg će biti izložen na oltaru.
Iako planovi za kraljičinu smrt postoje od 1960ih i detaljno su proučeni, o detaljima će odlučivati princ Čarls i sve odluke će na kraju ipak donositi on.
Parlament će odati kraljici poštu dvominutnim čutanjem a potom će se zakleti na vjernost novom vladaru.
Na dan sahrane, kovčeg u kome će biti pohranjena u grobnicu će biti očišćen i ispoliran, Big Ben će zvoniti i život će, na jedan dan, stati.
Kraljica će biti prvi britanski monarh sahranjen u Vestminsterskoj opatiji od 1760. godine. Očekuje se prisustvo 2.000 gostiju i stotina medija. Arhiepiskom će držati slovo, plotuni će biti ispaljeni i nacija će ožaliti svoju kraljicu. Potom će kovćeg biti prenijet u kočiji do Vindzora gdje će je čekati članovi kraljevskog dvora i gdje će biti sahranjena u privatnosti a kralj Čarls se iz srebrne posude sipati šaku crvene zemlje.