Za razliku od ostatka svijeta koji se bori sa vakcinacijom, lokdaunom, novim talasom epidemije i novim sojevima, jedna mala ostrvska država živi gotovo kao da pandemija ne postoji.
Učenici su u svojim klupama. Kafići i restorani su otvoreni. Turisti su dobrodošli.
Island je zahvaljujući uspješnom programu testiranja i vakcinisanja, transparentnosti vlasti i disciplinovanim građanima, uspio da stavi pandemiju pod kontrolu i okrene se oživljavanju privrede.
Od početka pandemije, Island ima 29 umrlih i 6.083 zaraženih kovidom-19. Prema podacima Evropske agencije za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), 14-dnevna incidencija broja zaraženih na 100.000 stanovnika je 4.12, dok je prosječna incidencija novozaraženih u Evropi oko 300. Stopa smrtnosti je već nedjeljama nula.
Postoji nekoliko važnih faktora koji su doveli do toga da Island nikada nije trebalo da uvede lokdaun, a svoje granice je otvorio turistima sredinom juna prošle godine.
Onaj najočigledniji razlog je izolovanost. Ostrvska zemlja smještena u sjevernom dijelu Atlantskog okeana sa populacijom od oko 350.000 stanovnika, ima prirodne prednosti kada je riječ o upravljanju pandemijom.
Premijerka Katrin Jakobsdotir ističe kako udaljenost ostrva od drugih država ipak nije bila dovoljna kako bi se virus ukrotio.
"Ako razmišljam o ovoj pandemiji, ono što se najviše izdvaja je način na koji je u svemu učestvovala islandska javnost. Ljudi su uistinu odlučili da vjeruju savjetima stručnjaka i naučnika i promijenili svoje ponašanje. Poštuju i pridržavaju se pravila”, kazala je Jakobsdotir u intervjuu za NBC.
Premijerka ovdje misli i na turiste koji u velikoj mjeri slijede mjere za sprečavanje širenja koronavirusa pri ulazu u zemlju. Svi koji ulaze u državu, moraju da pokažu negativan PCR test, da se testiraju na aerodromu i onda se ponovo testiraju nakon provedenih pet dana u karantinu.
"98% ljudi dođe na drugo testiranje. Mislim da je to sjajan rezultat", dodala je Jakobsdotir.
Oni koji su u potpunosti vakcinisani ili su preboljeli koronu, ne moraju da idu u karantin.
Island je do sada u cjelosti vakcinisao oko 13 hiljada stanovnika, oko 34 hiljade ljudi primilo je najmanje prvu dozu cjepiva, a u toku je cijepljenje 21.200 ljudi.
Islandski glavni epidemiolog Thorolfur Gudnason nedavno je izjavio kako im je sada najvažnije sprečavanje novog talasa zaraze u trenutku kada zemlja nastavlja još više da otvara svoje granice.
Iako Svjetska zdravstvena organizacija nije poduprla ideju o kovid pasošima, epidemiolog ističe kako vjeruje da je to ispravna ideja jer je vidio dovoljno preliminarnih rezultata iz zemalja poput Izraela, koji je vakcinisao veliki dio stanovništva, koji sugerišu da virus ne bi trebalo da se prenosi.
"Treba na neki način otvoriti granice. Mi to pokušavamo da učinimo na naučni način", dodao je Gudnason.
Da Island voli da se oslanja na nauku, pokazali su prije otprilike dva mjeseca kada se proširila vijest da su genetski sekvencirali sve slučajeve kovida od početka pandemije.
Sekvenciranje virusa ključno je kako bi se olakšala borba s novim sojevima i pratila pandemija. Island je odlučio dati poverenje stručnjacima biofarmaceutske kompanije deCODE Genetics koja je analizirala svaki pozitivan test koronavirusa u zemlji. Zbog toga na ostrvu znaju da nema južnoafričkog soja virusa i da su imali oko 60 slučajeva zaraze britanskim sojem.
Ti podaci dozvolili su vladi da precizno odredi ciljane mjere za suzbijanje širenja virusa, ali i da se ne dogodi da se počne sa otvaranjem preuranjeno.
Epidemiološke mjere su se postupno ublažavale u četiri faze, a transparentnost vlasti koja se oslanja na naučne, provjerene činjenice, učinila je da građani lakše prihvataju mjere.
Škole su otvorene od sredine avgusta, u decembru javni bazeni, restorani i barovi, a od januara teretane. Maske i fizičko distanciranje obavezno je na javnim mjestima i prevozu.
Solidarnost je još jedan od faktora koji je omogućio da škole ostanu otvorene. Naime, dok je razmišljala o tome treba li da zatvori škole, premijerka Jakobsdotir na umu je imala i posledice koje bi zatvaranje moglo stvoriti za žene i njihovu radnu sposobnost.
"Mislim da, ako postoji jedna lekcija koju možemo izvući iz ove pandemije, to je važnost žena na tržištu rada širom svijeta, u zdravstvenom sektoru, u sastavima socijalne zaštite", dodala je premijerka.
Uprkos uspjehu, ostaje oprezna i upozorava kako se stvari uvijek mogu brzo promijeniti. Iako je zadovoljna radom koji je vlada učinila u obuzdavanju pandemije, nema vremena za odmor dok ostrvo trese više od 20 hiljada potresa u poslednjih par nedjelja, a premijerka ponovo oko sebe mora da okupi stručnjake koji će joj pomoći u borbi sa prirodnom katastrofom.
Pogledajte naše priloge o korona virusu i mjerama u Crnoj Gori: