To što možemo da izmjerimo antitijela ne znači da je postignut pun efekat. On se postiže tek dvije nedjelje nakon druge doze, upozorava dr Marija Gnjatović
Čak 85 odsto vakcinisanih „Fajzer-Bajontekovom“ vakcinom su već dvije do tri nedjelje nakon prve doze razvili veliku količinu antitijela protiv koronavirusa. Kod „sputnjika V“ je to bilo nekoliko dana prije druge doze, dok je kod kineske „Sinofarmove“ vakcine najveća količina antitijela stvorena nedjelju-dvije nakon druge doze.
Ovo su, kako kaže za Kurir dr Marija Gnjatović, pokazali preliminarni rezultati najnovijeg istraživanja, koje je na uzorcima zdravstvenih radnika sproveo Institut za primenu nuklearne energije (INEP).
- „Fajzerova“ vakcina najranije stvara humoralni odgovor, odnosno odgovor koji se mjeri antitijelima. Istraživanja su pokazala da je to dvije do tri nedjelje nakon primanja prve doze. Pratićemo situaciju kako bismo vidjeli da li se tada postiže taj maksimum ili se vrijednosti i dalje povećavaju. I ako se, možda, na osnovu stvorenih vrijednosti antitijela čini da vakcinacija može da se obavi i jednom dozom, i dalje su preporuke da svako primi dvije doze - kaže dr Gnjatović, stručna saradnica INEP.
Kod „Sputnjika V“ antitijela se stvaraju nekoliko dana prije revakcine. I nakon revakcine se nastavlja proces, međutim, većina ljudi i sa jednom dozom, nakon što prođe tri nedjelje, ima veću količinu antitijela. Te vrijednosti su nešto niže nego što je nakon primjene jedne doze „Fajzerove“ vakcine. Kineska vakcina ima najintenzivniju proizvodnju antitijela između nedjelju i dvije nakon druge doze. Međutim, preliminarna istraživanja su pokazala da 98 odsto ljudi pelcovanih bilo kojom od ove tri vakcine ima stvorena antitijela. Sve tri vakcine dvije nedjelje nakon druge doze daju slične titre, razlikuju se samo po momentu kad se antitijela javljaju - objašnjava sagovornica i dodaje da će se za „Astra Zenekinu“ vakcinu tek raditi analiza.
Ona ističe da dobra količina antitijela nakon prve doze ne znači da su vakcinisani zaštićeni od infekcije.
- Kod različitih ljudi će se antitijela različito sintetisati u različitom trenutku. To što možemo da izmjerimo antitijela ne znači da je postignut pun efekat. On se postiže tek dvije nedjelje nakon druge doze. Do tada treba da se ponašamo kao da nismo primili vakcinu, a posebno treba voditi računa i zbog toga što vakcinacija kratkotrajno oslabi imunitet - kaže ona i dodaje da je ovo istraživanje rađeno na ljekarima, koji imaju brži i bolji odgovor na imunizaciju.
Dr Gnjatović kaže i da je kod testova s kojima radi Institut granična vrijednost za IgG antitijela 15, a da sve što je preko toga predstavlja zaštitu od razvoja težih oblika kovida 19:
- Imamo iskustva da su i minimalne vrijednosti preko 15 uspješno štitile od reinfekcije. Ipak, kod najvećeg broja vakcinisanih titar je dvije nedjelje nakon druge doze bio iznad 50, pa čak do 130. To je nivo koji je izmjeren i kod pacijenata koji su imali težu kliničku sliku i razvili dobar imunološki odgovor.