STOP MRŽNJI I NASILJU

OVO TREBA DA BUDE PRIMJER I CRNOJ GORI: Norvežani traže veću bezbijednost i zaštitu građana na mrežama

Autor Adela Mulić Izvor Kurir

Zakonskim uređenjem sajber-prostora Norveška daje primjer ostatku svijeta.

Izvor: Shutterstock

Zbog porasta ekstremnog ponašanja u digitalnom svijetu raste i potreba da se obezbijedi jača odbrana od anonimnih agresivaca i predatora.

Da li će i naša država preduzeti nešto slično?

Širenje mržnje i ekstremističko ponašanje anonimaca na brojnim internet forumima i mrežama postali su pošast savremenog doba i izazov za svaku državu da se s tim obračuna.

Norveška je jedna od zemalja koje su krenule u mijenjanje svog, pokazalo se, neefikasnog zakonskog okvira, koji je državne službe do sada činio bespomoćnim da identifikuju sve veći broj anonimnih pretnji po bezbijednost i pojedinaca i društva kao cjeline. Cilj zakonskog uređenja ove oblasti jeste da se građani na internetu maksimalno zaštite, a da se pritom čuva sloboda govora.

Stoga bi trebalo da Vlada Crne Gore pokaže snagu, i da se poput Norveške, odupre narastajućim izlivima agresije i ekstremizma na brojnim društvenim mrežama i sredstvima savremene komunikacije.

Gotovo svakodnevno smo svjedoci posljedica koje po djecu mogu izazvati anonimni agresivci i predatori na mrežama. Od zatrovanog sadržaja i pretnji raznih pseudonima ne mogu biti zaštićeni ni stariji korisnici sve dok se ne uvedu bezbijednost i zaštita u digitalnom svijetu.

Upravo zbog ovakve ranjivosti koncepta prava i sloboda građana u doba modernih tehnologija norveška policijska služba bezbednosti (PST) namerava da zatraži zakonsko ovlašćenje da preuzima i sistematizuje podatke prikupljene putem internet grupa za četovanje, između ostalog i u svrhu identifikacije pojedinaca koji stoje iza anonimnih profila s kojih se upućuju prijetnje i izjave ekstremističkog sadržaja.

Norveški mediji prenose izjavu direktora PST Hansa Sverea Sjevolda, koji objašnjava da na nekim od ovih foruma postoji veliki broj profila čijim vlasnicima nije moguće utvrditi identitet, a s kojih se izražavaju stavovi koji bi trebalo da se pažljivije istraže, i da pravni okvir mora biti ažuriran kako bi se prilagodio digitalnom dobu.

Ovaj potez Norveške mogao bi da bude primjer i ostalim državama u svijetu. Postavlja se pitanje da li je Vlada Crne Gore spremna da krene ovim putem?