Zemlja se prošle godine okretala oko svoje ose nekoliko milisekundi brže od prosjeka.
Kao rezultat toga u 2020. je zabeleženo 28 najbržih dana, što je registrovano prvi put nakon 50 godina.
Međutim, ovi podaci ne bi nas trebalo da nas zabrinjavaju, zato što kretanje Zemlje često varira, s obzirom da na nju utiču promjene atmosferskog pritiska, vjetrovi, okeanske struje i kretanja jezgre.
Ovo povećanje brzine jedva je primjetno, ali može biti nezgodno za one koji se bave ultrapreciznim atomskim satovima koji mjere Koordinirano svjetsko vreme (UTC), prema kojem postavljamo svoje satove.
Kada rotacija Zemlje odstupi od UTC-a za više od 0.4 sekunde, UTC se tome prilagođava.
Kako bi se uskladilo s astronomskim vremenom do sada se krajem juna ili decembra većinom dodavala tzv. prestupna sekunda.
Donedavno je ukupni trend rotacije Zemlje usporavao od početka preciznih satelitskih mjerenja krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.
Stručnjaci svakih godinu i po dana dodaju tzv. prestupnu sekundu od 1972. godine.
Poslednja promjena izvršena je 2016. godine, kada je za Novu godinu u 23 sata, 59 minuta i 59 sekundi dodata jedna tzv. prestupna sekunda, piše Lajv sajens.