U šifrovanom telegramu se napominje da će za naciste "uspjeh operacija na Kavkazu odlučiti o ishodu rata".
Njemački nacisti su 1942. godine namjeravali da po svaku cijenu, uključujući i upotrebom hemijskog oružja, zauzmu sovjetska naftna polja na Kavkazu koja su bila važna za Treći rajh, navodi se u arhivskom materijalu ruske spoljne obavještajne službe sa koje je skinut veo tajne.
Materijal je objavljen u zbirci "Spoljnoobavještajna služba Ruske Federacije. 100 godina. Dokumenti i svjedočenja", koja je predstavljena 16. decembra u Moskvi. Među javno objavljenim dokumentima je i šifrovani telegram koji je 14. maja 1942. godine iz Stokholma u Moskvu poslao obavještajni oficir sovjetske Spoljno-obaveštajne službe u Švedskoj, Boris Ribkin čiji je pseudonim bio "Kin". Poruka se ticala planova nacista da napadnu Kavkaz u ljeto 1942. godine.
"Njemci su mnogo rizikovali kako bi zauzeli Kavkaz", rekao je Ribkin. Kako je istakao, izjava da je "situacija sa rezervama nafte u Njemačkoj daleko od katastrofalne ne odgovara u potpunosti stvarnom stanju stvari, nedostatak goriva se sada itekako osjeća i čak je bilo slučajeva da su se zbog nedostatka goriva lovci kvarili tokom operacija".
Njemačka računa na činjenicu da će ih Rusi, kada im zaprijeti gubitak naftnih polja, uništiti.
"Zato su Njemci već pripremili gigantska skladišta i rezervoare, opremu, mašine za bušenje itd. Pored toga, mobilisani su svi rudarski inženjeri, bez obzira na starost", rekao je Ribkin.
On je saopštio da je planirano da operacija na Kavkazu bude izvedena kao na Kritu, gdje su nacisti iz vazduha organizovali veliki desant.
"Neviđeni broj padobranskih trupa biće lociran na naftnim poljima, skoro sve što Njemačka ima, sa zadatkom da zaplijeni izvore nafte. Ove vazdušno-desantne jurišne snage pokušaće da izdrže sve dok se Njemci ne približe iz Rostova", navodi "Kin".
Ofanziva na Kavkaz bila je glavni cilj njemačke kampanje 1942. godine. Oduzimanjem naftnih polja na Kavkazu, Njemačka ne samo da je sebi obezbjedila dodatne izvore tečnog goriva, već je i Sovjetski Savez uskratila za te izvore. Međutim, Crvena armija je zaustavila i nije dozvolila Njemcima da priđu naftnim poljima u Groznom i Baku.
U žestokim odbrambenim borbama sovjetske trupe nanosile su neprijatelju velike gubitke. Vjeruje se da su bitke za Kavkaz i Staljingrad predodredile radikalnu prekretnicu u Velikom otadžbinskom ratu i Drugom svjetskom ratu. Strateška inicijativa je postepeno prešla na Sovjetski Savez.
Zbirka "Spoljna obavještajna služba Ruske Federacije. 100 godina. Dokumenti i svjedočenja" prvi put pomoću arhivskih materijala govori o glavnim prekretnicama u istoriji ruske spoljne obavještajne službe od trenutka njenog stvaranja 20. decembra 1920. godine do danas.
Većina dokumenata, obuhvaćenih ovom zbirkom, prvi put se razmatraju na naučnoj osnovi. U knjizi se koriste materijali iz arhiva Spoljnoobavještajne službe Rusije, Centralnog arhiva FSB, Arhiva predsjednika Ruske Federacije, Ruskog državnog arhiva društvene i političke istorije i drugih.
U šifrovanom telegramu se napominje da će za naciste "uspjeh operacija na Kavkazu odlučiti o ishodu rata".
"Prema tome, Njemci će koristiti sva sredstva kako bi postigli uspjeh", naglasio je Ribkin. Dodao je da je komanda grupacije Vermahta već poslala specijalne gasne trupe u velikom broju i poslala veliki broj bacača gasnih granata i drugih hemijskih materijala.