Naučnici iz Velike Britanije otkrili da mutacije na genima IFNAR2, TYK2, OAS1, DPP9 i CR2 objašnjavaju zašto neki razviju jako težak oblik bolesti, a drugi ne, piše Kurir.
Zašto neki ljudi s koronavirusom nemaju nikakve simptome, dok se drugi ozbiljno razbole, završe na respiratoru i čak preminu - jedna je od najvećih zagonetki pandemije? Odgovor se dijelom krije u genima, odnosno u mutaciji pet gena koji su povezani sa najtežim oblicima kovida 19, otkrilo je naučno istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji, navodi Kurir.
Ovo otkriće pruža novi uvid u to gdje imunosistem „pogriješi“ u borbi s virusom, što može pomoći kod uspostavljanja novih terapija za liječenje kovida. Naučnici Univerziteta u Edinburgu proučavali su DNK 2.700 pacijenata smještenih na 208 odjeljenja za intenzivnu njegu širom Britanije i došli do zaključka da pet gena povezanih sa antivirusnim imunološkim odgovorom i zapaljenjem pluća imaju ključnu ulogu u mnogim teškim slučajevima bolesti, ističe Kurir.
"Geni IFNAR2, TYK2, OAS1, DPP9 i CR2 djelimično objašnjavaju zašto neki razviju jako težak oblik bolesti, dok na druge virus ne utiče. Skenirali smo gene svakog od pacijenata, a genomi su potom upoređivani sa DNK zdravih ljudi kako bi se otkrile razlike. Pronađeno ih je nekoliko: prva je u genu koji se zove TYK2. Razlike su pronađene i u genu DPP9, koji takođe ima ulogu kod upala, kao i u genu OAS. Varijacije kod gena IFNAR2, koji je povezan s molekulom interferonom, koji pomaže da se imunosistem pokrene čim primeti infekciju, takođe su primjećene kod pacijenata na intenzivnoj njezi. Naši rezultati u pokazali koji ljekovi bi trebalo da budu na vrhu liste za klinička ispitivanja" - rekao je Kenet Bejli, jedan od vođa istraživanja koje je objavljeno u časopisu Nejčer, a prenosi Rojters.
Specijalista genetike i molekularni biolog i fiziolog dr Ivana Buzadžić rekla je za Kurir da su ovakva istraživanja osnov za razvoj personalizovane medicine, jer svaki organizam je drugačiji, pa samim tim i reaguje drugačije.
"Prije bilo kakve terapije treba uraditi genetska istraživanja i tek onda ćemo znati kakva će reakcija organizma biti. Kod ovakvih istraživanja je potrebno vrijeme, a cilj je personalizovana medicina i farmakogenetika, to jest individualna terapija za svakog pojedinca. Treba da se radi na prevenciji, da i kada dođe do komplikacija, reakcija organizma bude što bolja. Ako neko dobije ozbiljne zdravstvene probleme, treba reagovati brzo i nikakvo liječenje preko Gugla ili savjet komšije ne dolazi u obzir. U ovom slučaju treba slušati genetičare kada su sva istraživanja u pitanju, a za terapiju farmakologe i imunologe" - rekla je dr Buzadžić za Kurir.
Predispozicija za obolijevanje
Direktorka Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ Snežana Pajović izjavila je nedavno da genetski profil svakog od nas nosi određene zapise u genima, koji određuju da li postoji veća ili manja predispozicija za obolijevanje od kovida 19. To je utvrđeno istraživanjem na kome rade istraživači Laboratorije za radiobiologiju i molekularnu genetiku tog instituta, a kako je dodala dr Pajović, genetski markeri jasno ukazuju na mogući tok razvoja oboljenja, što omogućava preventivno djelovanje. Naučnoistraživački rad na tom projektu trajaće 18 mjeseci.