Ovo je bila poslednja nedelja kada je srednjovjekovni kompleks manastira u Dadavinku ostao u potpunosti jermenski.
Saborna crkva u manastiru Dadivank ovog vikenda bila je prepuna. Na misi se začulo jermensko pojanje, ali su prisutni vjernici tokom službe brisali suze. Osim što tuguju za svojim najmilijima, žao im je i zbog poraza nacije. Uz to, ovo sveto mjesto će u sredu preći u ruke Azerbejdžana.
Kako navodi "Sky news", ovo je bila poslednja nedelja kada je srednjovjekovni kompleks manastira u Dadavinku ostao de facto jermenski.
"To je naše nasljeđe i trebalo bi da ga čuvamo i štitimo. Nažalost, to će postati deo Azerbejdžana. Bolno je, ali ne želim da se oprostim jer sam sigurna da će se vratiti", kaže Sona Hačaturjan koja je došla u posjetu iz prijestonice Jerevana.
Na ulazu se vijori ruska trobojka. Ruski tenk se nalazi u dvorištu manastira.
Azerbejdžan je obećao da će jermenskim hrišćanima da bude omogućen kontinuiran pristup Dadivanku i drugim vjerskim objektima koji će uskoro da budu njihovi. Rusi su tu kako bi bili sigurni da će riječ da bude održana.
"Azerbejdžanci nisu Turci, ali ponašaju se poput njih. Osmanski Turci su obećali da će sve biti u redu, ali kada su došli "Mladoturci" na vlast otpočeo je genocid nad Jermenima. Dinastija Alijev je dala mnoga druga obećanja počev od Hejdara pa do Ilhama Alijeva, ali oni ne ispunjavaju svoja obećanja", kaže otac Šmavan, koji je došao iz Jerevana kako bi pomogao u vršenju službe.
Deportacije i masovno ubijanje etničkih Jermena dok je Otomansko carstvo propadalo rana je koja nikad neće zarasti za Jermene i njihovu ogromnu dijasporu. To je bila i glavna stavka u ratnoj retorici premijera Nikola Pašinjana.
Turska i Azerbejdžan su jedine dvije države koje još odbijaju da priznaju genocid.
Veliki dio jermenskog kulturnog nasleđa uništen je kada je zapadna Jermenija "apsorbovana" u Tursku u prvom dijelu 20. vijeka. Sa teritorijalnim gubicima nastalim kao rezultzat ovog rata, Jermenija je ponovo stisnuta.
Manastir Dadivank je donekle očuvan, a ispod sloja čađi od požara nalaze se očuvane freske iz 12. vijeka koje su otkrivene tek tokom obnove ranih devedesetih godina.
Da podsjetimo, sukobi između Jermenije i Azerbejdžana otpočeli su 27. septembra, a Azerbejdžan je uspeio da povrati veliki dio teritorije.