Ovih dana može se pročitati da je Švedska uvela „nove, najstrože mjere do sada“ i da je na djelu neuspjeh „liberalne strategije“ u borbi protiv koronavirusa, zasnovan na povjerenju u odgovorno ponašanje sopstvenih građana, umjesto da propiše seriju zabrana.
Takav pristup odvojio je Švedsku od ostalih evropskih zemalja od početka pandemije.
Šta se zapravo dogodilo objašnjava švedsko izdanje portala The Local.
Ono što novu mjeru izdvaja od prethodnih jeste činjenica da je ovog puta to zakonski propis, a ne preporuka. To znači da će policija moći da otkaže ili prekine javne događaje koji krše zabranu, a kazna može biti novčana kazna ili zatvor do 6 mjeseci.
Naravno, ključno pitanje je šta je „javni događaj“ u Švedskoj? Zakon kaže da su to sve događaji koje policija treba da prijavi ili odobri. To su javna okupljanja i događaji za širu publiku, poput pozorišnih predstava, protesta, predavanja, koncerata i sportskih događaja.
Ali švedski premijer Stefan Lofven objasnio je da bi ograničenje za javna okupljanja do 8 ljudi trebalo da posluži kao standard i za privatna okupljanja i pozvao građane da otkažu velike večere, zabave i nepotrebna putovanja u biblioteku i teretanu. Ali za sve ove aktivnosti ne postoji formalna zabrana.
Događaji i lokacije koji nisu obuhvaćeni zabranom uključuju i korporativne „događaje“ koji nisu otvoreni za javnost. To znači da ako švedska kompanija ima, na primjer, svoj „klub“, njeni članovi mogu da dođu u njega i druže se bez ikakvih ograničenja. Zabrana se takođe ne odnosi na teretane, bazene, biblioteke, restorane, škole, javni prevoz, tržne centre i tako dalje. Ali većina švedskih regija izdala je preporuke građanima tražeći od njih da se uzdrže od bliskog kontakta sa ljudima s kojima ne žive dok odlaze u prodavnice.
Privatna okupljanja nisu obuhvaćena zakonskim izmjenama prije svega zato što švedski ustav u svom sadašnjem obliku i sadržaju ne dozvoljava ograničenja na privatna okupljanja. Dalje, to je i pitanje praktičnosti, jer, kako kaže premijer Lofven, „zdrav razum ne može biti propisan zakonom“.
Naime, tokom pandemije švedske vlasti su zauzimale pristup da je bolje objasniti ljudima kako bi se trebalo ponašati i insistirati na tome da se promijene u ponašanju javljaju dobrovoljno, nego da uvode složeni set zakonskih zabrana. Tako se od aprila Šveđanima savjetuje da ograniče kontakt sa drugim ljudima i drže se podalje na javnim mjestima. Poslednjih nedjelja većina regiona takođe je uvela strože preporuke kojima se ljudi pozivaju da izbjegavaju druženje sa ljudima sa kojima ne žive.
Što se tiče restorana i barova, ograničenje od 8 ljudi na jednom mjestu ne važi za njih. Ali od početka novembra za njih su uvedena posebna pravila prema kojima više od 8 ljudi ne može da sjedi za jednim stolom. Takođe, rastojanje između stolova mora biti najmanje metar i po. Ono što će donekle ograničiti rad restorana je nemogućnost organizovanja koncerata koji bi spadali pod zabranu javnih događaja.
Zabrana okupljanja više od 8 ljudi ne odnosi se ni na radna mjesta, ali švedske zdravstvene vlasti preporučuju svima koji mogu raditi od kuće.
Švedska još uvijek nema zakon ili preporuku za nošenje maski bilo gdje izvan sistema zdravstvene ili socijalne zaštite. Privatne kompanije mogu propisati drugačija pravila. Premijer je pojasnio da ne postoji preporuka da se ne nose maske, dok je direktor Agencije za javno zdravlje Johan Carlson rekao da se oni fokusiraju na sprečavanje događaja na kojima se okuplja veliki broj građana.
Šta novo ograničenje okupljanja građana znači za Božić i praznike još nije jasno, jer je trenutno zakazano da traje do 23. decembra. Ali ministar unutrašnjih poslova Mikael Damberg rekao je da će ta mjera ostati duže na snazi ako to zahtijeva epidemija.
"Ulazimo u novu sezonu, zimskog turizma i putovanja, posjete prijateljima i porodici za Božić, školske praznike i tako dalje. Sa novim preporukama izaći ćemo u javnost prije Božića i tada ćemo imati jasniju sliku", rekao je Johan Carlson.