Turski predsjednik pokušava da ojača svoj položaj među nacionalistima.
Erdoganov zahtjev o "dvije države na Kipru" dio je borbe za prevlast u istočnom Mediteranu, ali se uklapa i u njegovu ulogu zaštitnika muslimana u cijelom svetu.
On zapravo pokušava da privuče glasove nacionalista za izbore koji se održavaju za dvije godine, kaže Vojislav Lalić, nekadašnji dopisnik Tanjuga iz Grčke i Turske.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je vrijeme da se razgovara o realnom predlogu rešenja "dvije države" na podeljenom Kipru. On smatra da tekući razgovori nisu održivi i da se, kako je rekao, ne može postići rezultat nakon pregovaračkog procesa koji traje više od pola vijeka.
Na Erdoganov red došla i dva Kipra
Lalić kaže da se ovaj potez mogao očekivati neposredno nakon predsjedničkih izbora na sjeveru Kipra, gdje su tamošnji Turci proglasili svoju državu. Na izborima je pobijedio Ersin Tatar, dosadašnji premijer koji je veoma blizak Erdoganu i Vladi u Ankari.
"Erdogan je zapravo uspio da eliminište dosadašnjeg predsjednika Mustafu Akindžija, koji se zalagao za korektan odnos sa Ankarom i nije aminovao sve što mu Erdogan kaže. Turski predsjednik zapravo pokušava da iscta nove granice, iako se tome protive i priobalne zemlje, ne samo Republika Kipar, koja je članica Evropske unije i Ujedinjenih nacija, već i Izrael, Egipat i Grčka", objašnjava Lalić.
Podjela na Mediteranu
On podsjeća da je Erdogan prošle godine uspio da napravi podjelu u Mediteranu sa Libijom, odnosno vladom u Tripoliju, ali je Kipar veliki problem, zato što Turci tamo nemaju svoju državu.
Turska je neposredno prije Erdoganove izjave o "dvije države na Kipru" potvrdila da će do 4. novembra nastaviti sa seizmološkim istraživanjima fosilnih goriva u spornim vodama istočnog Mediterana i tako dodatno zagrijala tenzije u regionu.
Vojislav Lalić kaže da se ovaj potez savršeno uklapa i u Erdoganove pokušaje da se nametne kao čovjek koji je zaštitnik muslimana, njihov predvodnik svuda u svijetu.
"To je pokazao, ne samo na Kipru, već i u Nagorno - Karabahu, u Kini, na Balkanu, tako da ovaj njegov potez zaista nije došao slučajno. Biće posebno zanimljivo gledati kako će se prema ovom predlogu postaviti Evropska unija i Ujedinjene Nacije", kaže ovaj spoljnopolitički komentator i dodaje da vjeruje da će izjava sigurno naići na kritike u Briselu i Njujorku.
Pola vijeka pregovora
Pregovori o ponovnom ujedinjenju Kipra, koji je podijeljen 1974. godine posle turske intervencije, vode se već decenijama, ali nisu mnogo odmakli od početka.
Poslednji pregovori su prekinuti prije dvije godine, jer je Grčka strana tražila da Turska povuče svoju vojsku sa sjevera Kipra, oko 35 hiljada vojnika, što je Erdogan odbacio.
Lalić samtra da njegove poteze treba sagledavati u širem okviru, jer se u poslednje vrijeme suočava sa problemima u zemlji. Na prošlogodišnjim lokalnim izborima je izgubio vodeće gradove, Istanbul, Ankaru i Izmir, što mu je teško palo, jer je i sam uoči izbora rekao da onaj ko pobijedi u Istanbulu, vlada Turskom.
Izlet u Varošu
"Erdogan se u međuvremenu suočio i sa opozicijom u sopstvenim redovima, što ranije nije bio slučaj. Dva poznata disidenta, uključujući i premijera Davutoglua, su ga napustili i osnovali svoje stranke. On na ovaj način zapravo pokušava da privuče glasove nacionalista za izbore koji se održavaju za dvije godine. Opozicija pokušava da se izbori za raspisivanje vanrednih izbora, koje će Erdogan sigurno pokušavati da odloži, jer mu sadašnja situacija ne ide na ruku".
Ranije ovog mjeseca, Sjeverni Kipar je delimično otvorio grad Varošu, napušteno odmaralište ograđeno "na ničijoj zemlji" nakon turske invazije 1974. godine. Potez su kritikovale Sjedinjene Američke Države, Grčka i kiparski Grci.
Erdogan, koji je rekao da će posjetiti Sjeverni Kipar 15. novembra, izjavio je da želi da ide na izlet u Varošu.