Njujork tajms ga naziva "Nostradamusom predsjedničkih izbora"!
Američki profesor Alan Lihtman predaje istoriju na Američkom univerzitetu u Vašingtonu već gotovo 50 godina. Postao je nacionalno poznat po nečemu drugom - svom predizbornom modelu koji je nazvao Ključevi Bijele kuće, kojim je tačno predvidio rezultate svih predsjedničkih izbora od 1984. do danas.
Njujork tajms ga naziva "Nostradamusom predsjedničkih izbora", a tu reputaciju je potvrdio i 2016. kad je, uprkos tome da su skoro sve ankete predviđale pobjedu Hilari Klinton, on opet tačno predvidio da će pobjednik biti Donald Tramp. Sam Tramp mu je nakon pobjede poslao čestitku za tačnu prognozu.
Za razliku od drugih istoričara koji se bave isključivo prošlošću, Lihtman je svoje znanje o političkim trendovima odlučio da primijeni za predviđanje budućnosti, u modelu koji je razvio s ruskim seizmologom Vladimirom Keilisom-Borokom.
"Analitičari prate izbore kao da su trke konja. Ali istorija nam kaže da glasači nisu zavarani trikovima predizbornih kampanja. Glasači glasaju pragmatično, zavisno od toga koliko je dobro Bijela kuća vladala zemljom", objašnjava Lihtman i dodaje da su ankete puki "isječci u vremenu" i nemaju uticaja na ishod samih izbora.
Svoj model "Ključeva Bijele kuće" sastavio je s Keilisom-Borokom koga je upoznao 1981.
"Volođa mi se obratio i rekao 'mi ćemo sarađivati'. U tom trenutku mislio sam da je ovaj tip ili lud ili KGB-ovac", prepričava Lihtman. Ipak, kad se uvjerio da nije, krenuo je u saradnju s njim, kombinujući istoriju i seizmologiju.
"Preformulisali smo američke predsjedničke izbore kao (dihotomiju) stabilnosti, pri kojoj tip koji drži Bijelu kuću ostaje u Bijeloj kući, i potresa, gdje stranka iz Bijele kuće gubi vlast", kaže Lihtman.
13 "ključeva" za pobjedu
On i Keilis-Borok pregledali su sve predsjedničke izbore od 1860. do 1980. i identifikovali 13 faktora ili "ključeva" od kojh zavisi pobjeda predsjednika ili kandidata vladajuće stranke, ako je predsjednik već odslužio dva mandata na izborima. To su:
1. Pobjeda na "midterm" izborima (izborima za Kongres koji se održavaju na pola predsjedničkog mandata)
2. Bez protivkandidata iz vlastite stranke
3. Kandidat je aktuelni predsjednik koji traži drugi mandat
4. Nema relevantnog kandidata treće stranke
5. Dobro kratkoročno stanje ekonomije
6. Dobro dugoročno stanje ekonomije (barem jednako dobro kao u poslednja dva mandata)
7. Velike promjene u politici
8. Nije bilo većeg skandala
9. Nije bilo inostranog ili vojnog neuspjeha
10. Bilo je velikog inostranog ili vojnog uspjeha
11. Nije bilo društvenih nemira
12. Predsjednik je harizmatičan
13. Protivkandidat predsjednika je neharizmatičan
Kao što se vidi, samo poslednja dva od ovih 13 faktora odnose se direktno na same kandidate i njihove osobine.
Lihtman je ovim modelom predvidio da će republikanac Ronald Regan ponovo pobijediti 1984. pune dvije godine ranije, kad njegov demokratski protivkandidat Volter Mondejl još nije ni bio nominovan. 1988. je na proljeće predvido da će Džordž Buš stariji pobijediti Majkla Dukakisa, iako je Dukakis tada vodio u anketama. Predvideo je i dvije uzastopne pobjede Bila Klintona.
A onda je predvidio pobjedu Ala Gora nad Bušem mlađim, što bi trebalo da se računa kao greška - da nije jednog detalja.
"Nisam pogriješio. Tačno sam predvidio da će Al Gor dobiti po apsolutnom broju glasova", tvrdi Lihtman i dodaje: "Kad sam prvo razvio sistem 1981., poslednji put kad su se apsolutni broj glasova i rezultat u elektorskim glasovima (po saveznim državama) razilazili bio je 1888."
Tu je i činjenica da su demokrate tražile ponovno prebrojavanje glasova na Floridi, što je Vrhovni sud na kraju prekinuo i proglasio Bušovu pobjedu, zbog čega neki i dalje drže rezultat ovih izbora nelegitimnim.
Lihtman je zbog toga ubuduće počeo da predviđa pobjednika po elektorskim glasovima, a ne apsolutnom broju glasova - i opet je pogodio sve iduće izbore, uključujući Trampovu pobjedu.
Lihtman, inače demokrata koji se 2006. i sam neuspješno kandidovao za senatora, 2017. je tačno predvidio i da će protiv Trampa biti izglasan opoziv. Štaviše, i sam je iste godine objavio knjigu pod naslovom "The Case for Impeachment", u kojoj je izložio razloge zašto je već tada, u prvoj godini njegovog mandata, trebalo opozvati Trampa.
Šta sada prognozira?
Ključ njegovih prognoza u stvari je vrlo jednostavan - ako je na 6 ili više od navedenih 13 pitanja odgovor negativan, aktuelni predsjednik ili kandidat vladajuće stranke gubi izbore.
Prognoza: 7 ključeva za Bajdena, 6 za Trampa. Bajden pobjeđuje
U slučaju ovih izbora, rezultat je sledeći:
1. Pobjeda na "midterm" izborima - NE
2. Bez protivkandidata iz vlastite stranke - DA
3. Kandidat je aktuelni predsjednik koji traži drugi mandat - DA
4. Nema relevantnog kandidata treće stranke - DA
5. Dobro kratkoročno stanje ekonomije - NE
6. Dobro dugoročno stanje ekonomije - NE
7. Velike promjene u politici - DA
8. Nije bilo većeg skandala - NE
9. Nije bilo velikog vojnog neuspjeha - DA
10. Bilo je velikog inostranog ili vojnog uspjeha - NE
11. Nije bilo društvenih nemira - NE
12. Predsjednik je harizmatičan - NE
13. Protivkandidat predsjednika je neharizmatičan - DA
Rezultat je, dakle, 6 faktora za Trampa i 7 za Bajdena. To znači da će Tramp izgubiti izbore.
Ipak, ovaj profesor upozorava da postoje i drugi faktori koji mogu uticati na izbore, a koje njegov model ne obuhvata: suzbijanje prava na glasanje i inostrano - konkretno, rusko - uplitanje u izbore, a tu je i mogućnost da Tramp ne prizna gubitak na izborima, optužujući Bajdena i demokrate za izbornu krađu preko glasanja poštom.
Stoga će ovi izbori biti neizvjesni, a potencijalno i vrlo opasni, bez obzira na prognozu.