Njemački privrednici ne stišavaju glas protiv ograničenja broja radnika s Balkana i imaju novi predlog za Vladu u Minhenu kako bi se taj broj – uvećao.
Njemački privrednici izrazili su nezadovoljstvo namjerom vlade da ograniči priliv radne snage sa Zapadnog Balkana na 25.000 godišnje. Umjesto ograničenja oni traže – olakšanje dolaska vrijednih stranaca.
"Umjesto određivanja kvote, političari bi trebalo da uvedu efikasnije procedure za izdavanje viza", kaže Derks iz DIHK, i dodaje da bi digitalizacija tu mogla značajno da pomogne, navodi "Handelsblat".
Oni navode da uredba o Zapadnom Balkanu, koja je na snazi od januara 2016, otvorila je mogućnosti za zaposlenje u Njemačkoj ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, sa Kosova, iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, istovremeno smanjila ilegalnu imigraciju i predstavlja uspješan model njemačke migracione politike, piše poslovni list "Handelsblat".
List dalje navodi da "od dodatne radne snage nisu profitirala samo preduzeća, već i njemački fondovi socijalnog osiguranja".
Kako prenosi Dojče vele, nacrt zakona na kojem rade ministarstva, kako bi se broj radnika sa Zapadnog Balkana ograničio na 25.000 godišnje, naišao na kritiku sa više strana
Handelsblat citira političara Zelenih Ditera Janekea koji kaže da je to "besmislen, kratkovid i potpuno pogrešan signal" i dodaje da se otpor formira i u privredi.
Ahim Derks, zamjenik izvršnog direktora Njemačke privredne komore (DIHK), kaže da poslije krize, kada potražnja za kvalifikovanim radnicima ponovo poraste, predviđeni kontigent može postati usko grlo. Sličan stav ima i Savezno udruženje njemačkih udruženja poslodavaca (BDA).
"Savezna vlada opravdava reformu s jedne strane činjenicom da postojeća Uredba ističe krajem godine, a s druge strane naglašava da velika potražnja za vizama predstavlja ogromno opterećenje za konzulate u državama Zapadnog Balkana. Dugo čekanje na vizu dovodi do nezadovoljstva poslodavaca i radnika", stoji u nacrtu predloga zakona.
List piše o važnom aspektu za njemačku javnost, naime da studija eksperta za migracije Herberta Brikera i njegovih kolega sa Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) pokazuje da se strahovi u vezi s (opterećujućim) prilivom radnika sa Zapadnog Balkana nisu obistinili".
Udio nezaposlenih i primalaca socijalne pomoći među onima koji dolaze na osnovu Uredbe o Zapadnom Balkanu je najmanji u poređenju sa svim ostalim grupama migranata.
Handelsbalt ističe da "zaposlenih sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj posebno mnogo ima u građevinskoj industriji, koja se snažno zalaže za produženje Uredbe".
Centralna asocijacija njemačke građevinske industrije (ZDB) procenjuje da oko 50.000 građevinskih radnika sa Zapadnog Balkana radi na njemačkim gradilištima, uključujući armirače, koje je teško naći u Nemačkoj.
(MONDO/Tanjug)