Gradovima i selima u jednom od najhladnijih djelova sibirskog Arktika prijeti opasnosti da se divlje vatre razbiju po kopnu jer region poslednjih mjesec dana doživljava neviđeni toplotnu talas.
Nikita Zimov, direktor parka Pleistocena rekao je da dugi niz godina nije bilo ovakvih divljih požara. "Poslednji put je bilo tako loše prije četrdeset godina", rekao je. Na sjeveru Lakutije, požari su okružili selo Svatai. Na zapadu, u selu Batagai, izvještaji su naveli da pada kiša od pepela.
Prema Grinpisu Rusija, satelitski podaci pokazuju da je od početka 2020. godine ukupna površina zemlje uništena u požarima dostigla 19 miliona hektara. Ovo je veće područje od Grčke. Većina požara bila je u dalekoj istočnoj Rusiji i istočnom Sibiru, saopšteno je.
"Rasprostranjena ruska regija Sibira postala je klimatsko žarište, zagrijavajući se mnogo brže od ostatka planete", izjavio je Grigori Kuksin, šef jedinice Grinpisa. "Ovo ljeto je već donijelo ekstremne toplotne talase, izlive nafte izazvane odmrzavanjem permafrosta i šumske požare - šta će se još desitit prije nego što konačno počnemo da utičemo na klimu?", dodao je.
Ekstremne vrućine zabilježene u tom području traju od juna. 19. jula meteorolog Skot Dankan podelio je na Tviteru vizuelni snimak koji prikazuje vrućinu u regiji, pri čemu se na rubu Arktičkog okeana očekuje temperatura preko 30 stepeni Celzijusa.
Prema studiji Vorld Veather Attribution (VVA) od 15. jula, toplotni talas Sibira bio je "skoro nemoguć" bez klimatskih promena. U njemu je rečeno da je produženi period vrućine bio najmanje 600 puta vjerovatniji kao posledica antropogenog zagrevanja. Vatreni talas, rekli su autori, doveo je do suvih uslova koji su pogoršavali požare i odmrzavali permafrost, "što je dovelo do velike štete, uključujući zagađenje životne sredine".
Izvještaj u časopisu Science naglasio je još jednu promjenu koja se trenutno dešava na sibirskom Arktiku. Krater Batagai u istočnom Sibiru, koji lokalno stanovništvo naziva "kapijom za podzemlje", sada raste bržim tempom nego što je to nekada bio slučaj. To se uglavnom svodi na odmrzavanje permafrosta - tla koje je trajno smrznuto, ponekad i desetinama hiljada godina.
Frank Guenter, sa Instituta za geologiju na Univerzitetu u Potsdamu u Njemačkoj, rekao je za magazin da se decenijama krater širi brzinom od oko 32 stopa godišnje. Međutim, od 2016. godine, stopa širenja prešla se između 39 i 45 stopa godišnje.
Odmrzavanje permafrosta u regionu počinje da postaje veliki problem. Godinama se preko arktičke tundre pojavljuju ogromni krateri. Smatra se da se, tokom odmrzavanja permafrosta, metan oslobađa raspadanjem organskog materijala prethodno zarobljenog u smrznutoj zemlji. Smatra se da ovaj metan stvara džepove i kada se stvori preveliki pritisak on eksplodira, ostavljajući rupu u pejzažu. Godine 2016. objavljen je video snimak koji prikazuje kolebanje tla kao rezultat sumnjivog metanskog mjehurića ispod.
U novije vrijeme izlivanje goriva u regionu Krasnojarsku, Sibir, pripisano je odmrzavanju permafrosta. Smatra se da je tlo ispod termoelektrane Nornikel postalo nestabilno, što je uzrokovalo nesreću.
Izvještaj VVA-e kaže da bi se do 2050. godine temperature u Sibiru mogle povećati za 2,5 stepeni Celzijusa u odnosu na 1990. U najekstremnijem scenariju ta brojka bi mogla dostići i 7 stepeni Celzijusovih.
Studija iz 2018. godine takođe je otkrila da će odmrzavanje permafrosta započeti rušenje zgrada širom Sjeverne hemisfere do 2050. godine. "Pokazujemo da je skoro četiri miliona ljudi i 70 procenata trenutne infrastrukture u potencijalnoj opasnosti, "napisao je tim u časopisu Nature.
"Alarmantno, ove cifre se ne smanjuju značajno čak i ako se postignu ciljevi klimatskih promena iz Pariskog sporazuma", navodi se.