Koronavirus koji Svetska zdravstvena organizacija naziva neprijateljem broj 1 u svijetu nije isti onaj virus koji se pojavio u Kini poslednjih dana 2019. godine.
Sars-Kov-2, kako je zvanično nazvan virus koji je dosad ubio više od 600.000 ljudi u cijelom svetu i nastavlja put destrukcije je mutirao, a dok naučnici širom svijeta bilježe hiljade mutacija ili promjena u genetskom kodu virusa, dosad je izdvojen samo jedan koji vjerovatno mijenja ponašanje, piše Bi-Bi-Si.
Kako se navodi, mutirani virus bilježi se u 97 odsto uzoraka širom svijeta i ima veću moć transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uslovima.
Ključna su tri pitanja vezana za tu mutaciju: jesu da li je virus zbog toga zarazniji ili smrtonosniji kod ljudi i da li predstavlja prijetnju uspijehu buduće vakcine koja još nije stvorena.
Virus kovid-19 se zapravo mijenja jako sporo ako ga uporedimo sa virusnom infekcijom poput gripa, a sa relativno niskim nivoom prirodnog imuniteta u populaciji, bez vakcine i malo djelotvornih tretmana, korona virus nije pod pritiskom da se prilagodi i za sada "radi dobar posao održavanja cirkulacije kakva je sada" piše Bi-Bi-Si.
Kako se dalje navodi, jedina značajna mutacija, nazvana D614G pojavila se negdje nakon početka epidemije u Vuhanu, verojatno u Italiji i sada se beleži u čak 97 odsto uzoraka širom sveta.
Za sada nije poznato da li je ta dominacija mutacije dovoljna da virusu stvori nekakvu prednost ili je to slučajno.
"Virusi nemaju nikakav grandiozan plan. Neprestano mutiraju i dok će neke promjene pomoći virusu da se razmnože, neke ga mogu spriječiti. Druge su naprosto neutralne. One su nuspojava reprodukcije virusa. One zaustavljaju virus tako da ne mijenjaju njegovo ponašanje", izjavila je Lusi van Dorp sa Univerzitetskog koledža London.
Mutacija koja se pojavila postala je rasprostranjena zato što se dogodila u ranoj fazi širenja virusa, a ta je pojava poznata pod nazivom "efekat osnivača".
Van Dorp i njeni saradnici veruju ta je to najverovatnije objašnjenje zašto je mutacija tako raširena.
Tusan De Silva sa Univerziteta Šefild kaže da sve veći broj virologa veruje da ima dovoljno podataka da se može reći da ta verzija virusa ima selektivnu prednost, evolucijsku u odnosu na raniji virus.
On objašnjava da, iako još nema dovoljno dokaza da kažemo da se lakše prenosi kod ljudi, sigurno je da nije neutralna.
Istraživanje koje je sprovedeno u laboratorijskim uslovima pokazalo je da mutirani virus lakše ulazi u ljudske stanice od originalne verzije, kažu profesori Hjerjin Čoe i Majkl Farzan sa Univerziteta Skrips na Floridi i dodaju da se čini da promjene u belančevinama koristi virus da bi se bolje prislonio na ljudske stanice i funkcionisao djelotvornije.
Profesor Farzan tvrdi da su bjelančevine tih virusa drugačije na način koji sugeriše da se bolje prenosi, ali ne može se dokazati.
Nevile Sandžana iz Tehnološkog centra za genom pri Univerzitetu Njujork, koji radi na tehnologiji za prepravljanje gena otišao je korak dalje, a njegov tim je prepravio virus na taj način što je napravio promjene u proteinskom šiljku, a onda ga je suprotstavio virusu Sars-KoV-2 iz izvornog žarišta u Vuhanu u stanicama ljudskog tkiva.
Veruje da je rezultat pokazao da mutirani virus ima veću moć transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uslovima.
Postoje indirektni dokazi da mutacija čini korona virus prenosivijim kod ljudi, a dvije studije ukazuju da pacijenti koji su oboleli od mutirane verzije korona virusa imaju veće količine virusa u uzorcima brisa, što bi moglo da upićuje da su zarazniji za druge.
Ipak nije bilo dokaza da su ti ljudi imali teže simptome ili da su duže boravili u bolnici.
Navodi se da to što je virus postao prenosiviji ne znači da je postao smrtonosniji i da još uvijek nije sprovedeno kontrolno ispitivanje koje bi to dokazali.
Varijanta D614G je toliko dominantna da je to sada pandemija. I tako je već neko vrijeme, možda čak i od početka pandemije u Velikoj Britaniji ili čak na području istočne obale SAD-a, tvrde naučnici.
I dok se povećava broj dokaza da ova mutacija nije neutralna, to ne mora nužno da promijeni način na koji bi trebalo da razmišljamo o virusu i njegovom širenju.
Takođe, piše Bi-Bi-Si, treba naglasiti da ova studija ne bi trebala da ima uticaj na razvoj vakcine i njeno dejstvo, i dodaje da postoje neki dokazi da je i nova mutacija osjetljiva na antitela, koja nas mogu zaštititi od ponovne infekcije.