NAJVEĆI ZLOČINAC!

"Šut karta" za NAJGENOCIDNIJEG VLADARA:Žalimo što smo UBILI 10 MILIONA VAS!

Autor Aleksandar Nastevski Izvor Beta

Danas kada je Belgija obeležila 60 godina od završetka njene kolonijalne vladavine u DR Kongu, bista bivšeg OKRUTNOG TIRANINA i belgijskog vladara uklonjena je iz jednog belgijskog grada, a prvi put usledilo je i prvo izvinjenje belgijskog kralja.

Spomenik Belgijskom kralju Leopoldu II u Briselu
Izvor: Tanjug/AP Photo/Olivier Matthys

Bista bivšeg belgijskog kralja Leopolda II uklonjena je iz grada Genta.

Bista je uklonjena samo nekoliko sati posle izjave belgijskog kralja Filipa u kojoj je izrazio "najdublje žaljenje" zbog nasilja koje je kolonijalna vlast nanela Kongu i njegovom narodu tokom 19. veka.

To je prvo izvinjenje jednog naslednika kralja Leopolda II, optuženog za smrt 10 MILIONA Kongoanaca između 1885. i 1908. godine!

Leopold, koji je vladao Belgijom od 1865. do 1909. godine, ostao je upamćen po kolonizaciji Konga, gde je uspostavio brutalan režim, zasnovan na eksploataciji kaučuka kroz prisilan rad.

U pismu predsedniku Konga Feliksu Čisekediju belgijski kralj Filip nije se zvanično izvinio, ali je preneo svoje "najdublje žaljenje" zbog rana nanetih za vreme kolonijalne vladavine tadašnjim Belgijskim Kongom.

"Da bismo dodatno ojačali naše veze i razvili još plodnije prijateljstvo, moramo da razgovaramo o našoj dugoj zajedničkoj istoriji u istini i spokojstvu", napisao je Filip.

On je čestitao predsedniku Čisekediju godišnjicu nezavisnosti zemlje, rekavši da nije mogao da prisustvuje proslavi na koju je bio pozvan zbog pandemije korona virusa.

Filip je poslao pismo u trenutku sve većih zahteva da Belgija preispita svoju kolonijalnu prošlost i preuzme odgovornost za zločine koje je počinio bivši kralj Leopold II.

Spomenici Leopoldu II, čiji su vojnici ubili milione građana Konga, uništeni su i uklonjeni u Belgiji za vreme antirasistističkih protesta koji su se proširili svetom posle izbijanja u Sjedinjenim Državama zbog ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda.

Kongo je stekao nezavisnost 1960. godine.