Anders Tegnel, vodeći švedski epidemiolog, koga su zvali "Tata" tokom epidemije korona virusa, priznaje da taktika "mekog pristupa", možda i nije bila dobra.
Pandemija korona virusa je u ovom dijelu planete u opadanju. Evropske zemlje su različito prošle, a u centru pažnje bila je Švedska, koja je izazivala mnogo reagovanja i komentara zbog svog "mekog pristupa" i oslanjanja na svijest i savest svojih građana. Dok su Italijani i Šoanci iz dana u dan brojali na stotine mrtvih, Šveđani su šokirali ostatak Evrope ležernim pristupom, uz određene mjere, koje su bile mnogo labavije nego u drugim zemljama, čak i u neposrednom okruženju.
Kako je vrijeme odmicalo, Šveđani su se suočavali sa sve većim brojem mrtvih od korona virusa, da bi glavni strateg borbe protiv ove zaraze Anders Tegnel, koga su Šveđanji zvali "Tata", i dalje brani nacionalnu strategiju, ali priznaje da je bilo previše mrtvih i da je možda trebalo učiniti više da se to spriječi.
Vlasti u Švedskoj, u međuvremenu, obećale su da će formirati komisiju koja će analazirati nacionalnu strategiju u borbi protiv Kovid-19 u namjeri da se spremnije dočeka eventualni drugi talasa na jesen (kako mnogi predviđaju).
Gostujući na Radio Švedske, Tegnel, koji je ranije kritikovao stroge mjere izolacije koje su preduzele određene zemlje (pa i Srbija), kaže da postoji "očigledan napredak u borbi protiv virusa u Švedskoj". Upitan da li je previše ljudi umrlo u Švedskoj, odgovorio je: "Da, apsolutno".
Ovo priznanje je došlo posle neumoljivih brojki. Švedska, naime, ima jednu od najvećih stopa smrtnosti u svetu po glavi stanovnika (5,29). U Švedskoj je do danas umrlo 4.468 ljudi.
"Ako budemo ponovo morali da se suočimo sa istom zarazom, uz sva saznanja koja imamo danas o njoj, trebalo bi da razmislimo o drugačijoj strategiji, možda onoj između onoga što smo radili i mjera koje su preudzimale druge zemlje", rekao je Tegnel.
Švedska se tokom pandemije oslonila na svoje građane. Jesu zatvorene srednje škole i univerziteti, ali osnovne škole nisu, kao ni kafići, restorani, teretane i fitnes centri. Bilo je preporuka, pre nego naređenja, da se drži fizička distanca, da na javnim mjestima ne bude više od 50 ljudi, kao i da stariji od 65-70 godina, ne izlaze bez preke potrebe.
Ankete su pokazale da su Šveđani mahom podržavali ove mjere, odnosno preporuke svojih vlasti i da smatraju da je vlada dobro postupila što nije uvela izolaciju/karantin i druge radikalne mjere.
Ideja o sticanju "kolektivnog imuniteta", međutim, nije se pokazala kao dobitna. Mnogi stručnjaci unutar Švedske žestoko su kritikovali i vodeći epidemiološki tim i vladu, smatrajući da nisu uradili dovoljno da spriječe širenje virusa.