Dok Kina čvrsto brani SZO mnoge uticajne države sada se zalažu za njenu reorganizaciju.
Od odluke predsjednika SAD Donalda Trampa da usred pandemije koronavirusa privremeno ukine finansiranje Svjetske zdravstvene organizacije, što je izazvalo osude širom svijeta, globalna bitka velikih sila oko sudbine SZO se ne stišava.
Dok Kina čvrsto brani SZO mnoge uticajne države sada se zalažu za njenu reorganizaciju.
Ovih dana je pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Maksim Oreškin izjavio da je veći dio međunarodnih organizacija i institucija pokazao da ne mogu da se izbore sa izazovima u vrijeme krize sa virusom korona. Zbog toga će, kako smatra, mnoge od njih biti reformisane, a apostrofirao je i SZO.
Sa istom ocjenom o neophodnoj reorganizaciji SZO, izašli su nakon razgovora Tramp i francuski predsjednik Emanuel Makron. Državni sekretar SAD Majk Pompeo otišao je i korak dalje, pa je ukazao da bi novo međunarodno tijelo moglo da zamijeni SZO.
Jedna od zamjerki na rad Svjetske zdravstvene organizacije odnosi se na to da se ona sve češće oslanja na privatne fondacije i kompanije, čime joj je ugrožena nezavisnost.
Dejvid Mekoj, jedan od vodećih stručnjaka u oblasti globalnog zdravlja, još prije tri godine je upozorio da privatni donatori sve više utiču na program SZO, a prije svega Bil Gejts. Kada bi Fondacija “Bil i Melinda Gejts” prestala da šalje u Ženevu milione dolara svake godine, SZO bi vjerovatno propala. U skladu s tim, milijarder ima ogroman uticaj i na program organizacije, konstatuje Mekoj. Analitičar Branko Pavlović nema dilemu da SZO treba temeljno preispitati, organizovati je, finansirati i preurediti njena pravila tako da stvarno služe čovječanstvu.
„Svjetska zdravstvena organizacija je već dugo vremena ispolitizovana. Ovo je sada samo veliko interesovanje zbog pandemije nepoznatog virusa pa je sada to aktuelizovano. Sjetite se samo navodnog napada SARS-om u Siriji kada je potpredsjednik SZO izašao i rekao da on ima podataka da je 500 ljudi ubijeno među kojima i djeca. Posle se ispostavilo da nikakvog napada SARS-om nije bilo i da uopšte nema žrtava. SZO je vrlo kompromitovana organizacija. Ona je pod nedopustivo velikim uplivom i u kadrovskom odabiru i u finansijama od strane onoga što bismo rekli da je američka duboka država“, kaže Pavlović za Sputnjik.
On precizira da je u stvari riječ o velikim privatnim donacijama koje mogu da budu vrlo opasne.
„Srazmjerno snazi privreda zemlje članice treba da finansiraju SZO, ali onda da se po tom istom kriterijumu i rukovodi tom organizacijom. Privatni interes i kada je kao donacija on u stvari juri neki svoj profit. Ima saznanja da je to korišćeno u nedopuštene svrhe kod nekih drugih vrsta vakcinacija koje su rađene u Indiji i drugdje i svakako privatni interes treba potpuno izbaciti“, nedvosmislen je Pavlović.
Kada je maja 2017. godine Etiopljanin dr Tedros Adanom Gebrejesus preuzeo petogodišnji mandat generalnog direktora SZO, imao je, međutim, drugačiju viziju. Najavio je reformu upravljanja i finansiranja organizacije koja je 1948. osnovana kao tijelo UN koje treba da promoviše i omogući globalno zdravlje.
Danas za SZO radi više od 7000 ljudi i to u 150 kancelarija u zemljama članicama, kao i u šest regionalnih kancelarija i sjedištu u Ženevi, sa budžetom koji je za prošlu godinu iznosio 4,8 milijardi dolara, plus oko milijardu za račun rada u vanrednim situacijama.
Zbog nedovoljnih doprinosa zemalja članica koji nije povećavan godinama Gebrejesus je istakao da je za njega ključni prioritet unapređenje pristupa mobilisanju svih resursa, starih i novih donatora, ističući da želi da SZO sarađuje sa bilo kojim partnerom, javnim ili privatnim, koji može da pomogne poboljšanju globalnog zdravlja.
Po ocjeni Pavlovića, ono što bi bilo prihvatljivo je da u nekom dijelu donacije učestvuju u onome što države podrže kao projkat SZO. Mogućnost da privatni novac bude kreator bilo kog programa SZO, po njemu, treba potpuno isključiti.
Tramp je, smatra on, pretjerano reagovao odricanjem finansiranja SZO. Kad pandemija i izbori u Americi prođu treba mirno pristupiti reorganizaciji, jednom normalnom utemeljenju, ne samo te organizacije, nego i mnogih drugih, smatra on. A da li će se u tome uspjeti to je, kako kaže, veliko pitanje.
Organizacije, među kojima i SZO su, kako ocjenjuje, pokazale sve slabosti i u racionalnom uređenju odnosa. To zahtjeva reorganizaciju, ali u relanom sklopu međunarodnih odnosa, naš sagovornik izražava bojazan da će svaka razborita inicijativa biti blokirana.
„To će onda učiniti da će ostatak svijeta probati da traži svoje organizacije i svoje međusobno organizovanje i saradnju kako bi se nesumnjivo opravdani ciljevi gdje je saradnja poželjna i ostvarili“, zaključuje Pavlović za Sputnjik.