Nijedna druga vodeća zemlja svijeta nije toliko povećala izdvajanja za vojsku kao Njemačka, pokazuju podaci Instituta za mirovna istraživanja SIPRI iz Stokholma, a daleko ispred svih su i dalje SAD i Kina, prenosi DW.
U svijetu je 2019. godine rekordnih 1.917 milijardi američkih dolara potrošeno za naoružanje. To je najveća suma od 1988. godine, navedeno je u godišnjem izvještaju SIPRI. U poređenju sa 2018. godinom to je porast od 3,6 procenata.
Istovremeno je riječ i o najvećem godišnjem povećanju izdataka za naoružanje od 2010. godine.
Berlin je prošle godine za vojsku izdvojio 49,3 milijardi američkih dolara.
Maks Mučler iz bonskog Međunarodnog centru za konverziju (BIČ) istražuje pitanja naoružavanja na tom vodećem njemačkom institutu za mirovna istraživanja.
U razgovoru za DW on ukazuje na diskusiju o NATO cilju od dva odsto. Naime, na NATO samitu u Velsu 2014. godine je odlučeno da sve zemlje članice tog vojnog saveza u roku od 10 godina treba da se približe tom cilju koji predviđa da izdvajanja za vojsku treba da iznose dva odsto bruto domaćeg proizvoda.
"Još i prije Trampove administracije na Njemačku je vršen pritisak da poveća izdvajanja za vojsku. Taj pritisak sada pokazuje rezultate. Ipak mora da se kaže da su izdvajanja još uvijek dosta daleko od ta dva procenta", objašnjava Mučler.
Dijego Lopez da Silva iz instituta SIPRI smatra da veća njemačka izdvajanja imaju veze sa tim da se, kako navodi, Rusija sve više doživljava kao prijetnja".
Sa vojnim izdacima od 65,1 milijarde dolara, Rusija je na četvrtom mjestu u svijetu. To je gotovo četiri odsto ruskog BDP. Poređenja radi, Njemačka je prošle godine za odbranu izdvojila 1,38 odsto BDP.
Lopez da Silva dodaje i da vlada u Berlinu nije jedina koja vidi opasnost od Rusije. Šest od vodećih 15 država svijeta, koje najviše izdvajaju za naoružanje su članice NATO-a.
Pored SAD, Njemačke, Francuske i Velike Britanije tu su još Italija i Kanada. Ukoliko se njihovi izdaci zbroje dolazi se do skoro polovine svjetskih izdataka za naoružanje.
Za Maksa Mučlera iz centra BIČ te brojke nisu iznenađenje: Izdaci za vojsku se orijentišu na najcrnje scenarije", kaže ovaj politolog za DW.
Često su u javnosti u prvom planu bili ekonomski sukobi među državama. Ali u pozadini je uvijek bila i prijetnja od vojnog sukoba: Kada je riječ o napetoj situaciji između SAD i Kine, recimo ne znamo da li bi moglo da dođe i do oružanog sukoba. Ali vojske tih zemalja se pripremaju i na takav scenario i veoma su uspješne u svom lobiranju." Vojni izdaci dvije super sile su i u najnovijem SIPRI izvještaju ponovo u prvom planu. SAD su 2019. za vojsku obezbijedile 732 milijarde dolara, što je 38 odsto od ukupnih svjetskih troškova za naoružanje.
Ona trenutno iznose 261 milijardu dolara, što je 14 odsto od izdvajanja u čitavom svijetu. Time je Kina na drugom mjestu, iza SAD. Od 1994. godine Peking ta izdvajanja konstantno povećava, a od 2010. godine ona su porasla 85 odsto.
Pored Kine, još jedna velika azijska sila je u vrhu liste. Indija je vojne izdatke 2019. godine povećala oko sedam odsto, što je ukupno 71,1 milijarda američkih dolara.
Stručnjak za naoružanje instituta SIPRI, Simon Vezeman, smatra da je to prije svega vezano za geopolitičko okruženje. Napeta situacija sa susjednim Pakistanom i Kinom glavni su razlozi zašto je indijska vlada tako drastično povećala izdvajanja za vojsku." U poređenju sa ogromnim iznosima velikih igrača", izdvajanja za vojsku u ostatku svijeta su znatno manja. Zemlje Južne Amerike 2019. su izdvojile samo" 53 milijarde dolara, a od toga više od polovine Brazil. Zemlje jugoistočne Azije zajedno su za naoružanje potrošile 41 milijardu dolara, a zemlje Afrike ukupno 42 milijarde dolara.