Cijena nafte je danas pala na najniži nivo u istoriji trgovanja, vođena rasprodajom na svjetskim tržištima podstaknuta neizvjesnošću zbog trenutno nedostupnih kapaciteta za skladištenje nafte, piše Kurir
Konkretno, potražnja za sirovom naftom dramatično je opala zbog zamrzavanja ekonomskih aktivnosti u većini zemalja zbog pandemije koronavirusa.
Cena referentne američke marke Vest Vest Intermediate (VTI) prvo je pala danas na 50%, na samo 9 dolara za barel, najniži od 1998. godine i najveći dnevni pad od 1982. godine, prenosi Business Insider.
Ali u međuvremenu se taj pad nastavio i u jednom trenutku VTI je pao ispod 5 dolara, a zatim ispod tri dolara za barel. To je zauzvrat značilo pad od čak 84%, na najniži nivo od početka trgovanja budućnosti ili budući ugovori o kupovini ovog naftnog brenda. Trgovanje je počelo 1983. godine.
Cena se u jednom trenutku spustila ispod nule, trenutno na jedan cent
Cena je, međutim, nastavila da nezaustavljivo pada sve dok nije dostigla nulu, a u jednom je trenutku pala ispod nule, na negativnu cenu, preneo je CNN.
U međuvremenu se „oporavio“, tako da je u ovom trenutku to - jedan američki cent po barelu, kao što se može videti na stranici za praćenje i analizu tržišta DailiFKS. Ovo predstavlja pad od 99,95% od nadrealnog.
Britanski referentni brend Brent Crude imao je znatno manji pad od 6,6%, na 26,23 USD za barel u najnižoj tački. Trenutno je i dalje stabilna po toj ceni.
Ipak, kako pišu svetski mediji, dramatični pad kojem smo danas svedoci pre svega je rezultat tehničkih trgovinskih okolnosti. Naime, naftom se trguje na svetskim tržištima uz već spomenute terminske ugovore, koji ističu u utorak. Zbog toga mikseri pokušavaju da se reše svojih ugovora, tako da stvarno ne dobijaju ulje i moraju da ga skladište, što je pokrenulo još veću prodaju nego inače.
Ali trend stalnog pada cijena nafte je nesporan, a posebno je zabrinjavajući jer se nastavio uprkos dogovoru Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), zajedno sa grupom trećih proizvođača, uključujući Rusiju i SAD, da bilježe smanjenje proizvodnje i opskrbe.
Kako objašnjava Business Insider, investitori očito još uvijek nisu ubijeđeni da smanjenje proizvodnje može nadoknaditi snažni pad potražnje za „crnim zlatom“ u vrijeme najvećih masovnih antiepidemijskih mjera u istoriji.
Pored toga, porezi još uvijek nisu stupili na snagu. Proizvodnja bi trebalo da se smanji za 10 miliona samo u maju i junu i za osam miliona barela od jula do kraja godine. Od januara 2021. do aprila 2022. smanjivao bi se za šest miliona barela dnevno, navodi se u saopštenju OPEC +.
"Ukratko, medvjedi (medvjed je izraz za pojavu pada tržišta zbog masovne prodaje sirovina, zaliha ili finansijskih proizvoda) traže krv. "prokomentarisao je Naeem Aslam, glavni analitičar tržišta brokerske firme AvaTrade.
Aslam je dodao da bi VTI mogao da padne na 10 dolara za barel. U međuvremenu, kao što vidimo, ta se prognoza pokazala barem previše svijetlom.
"Konačno, nema sumnje da su cijene nafte na ovom nivou preniske, ali imajući u vidu okolnosti, vjerovatno je da će cijene nastaviti da padaju, jer broj (aktivnih) bušotina još nije dostigao dno", dodao je ovaj analitičar, pozivajući se na pad u broj aktivnih naftnih bušotina u Sjedinjenim Državama.
Naime, broj aktivnih bušotina je u korelaciji s cenama nafte, jer veće cijene nafte čine njeno vađenje profitabilnijim, što podstiče otvaranje i nastavak većeg broja bušotina. Broj bušotina u Americi bio je niži za 35% u petak, nego prije mjesec dana, prema renomiranom izvještaju bunara Baker-Hughes.