Dok se zbog pandemije polovina čovječanstva našla pod nekom vrstom blokade i izolacije, Švedska je ostala praktično jedina zemlja u Evropi koja i dalje odbija da uvede mjere koje će drastično uticati na normalan tok života i rada u zemlji.
Za sada joj to uspijeva, ali postoje i razlozi zbog čega se zemlja odlučila za ovaj pristup, a koji u drugim državama ne bi mogao da se primjeni, prenosi Kurir.
Švedske vlasti savjetovale su građanima da praktikuju preventivne mjere, ali ipak dozvoljavaju veliku količinu lične slobode. Škole, restorani i kafići su otvoreni, a ljudi se nesmetano okupljaju na zelenim površinama gdje uživaju u proljećnom vremenu.
Sve to je posljedice kontroverzne taktike "imunitet krda". Princip je jednostavan - dopustiti da se virus širi među stanovništvom, a pritom zbrinuti one najugroženije kako bi se razvio kolektivni imunitet.
Od ovog pristupa već su odustale Velika Britanija i Holandija, kada je došlo do prave eksplozije u broju zaraženih i ogromnog opterećenja zdravstvenog sistema, ali nordijska zemlja se i dalje oslanja na nešto što bi se moglo nazvati individualna odgovornost.
Institut za javno zdravlje Švedske upozorava ljude da pokriju usta kada kašlju i kijaju i da redovno peru ruke, da drže socijalnu distancu, kao i da se ne okuplja više od 50 ljudi na jednom mjestu, ali ne planira nikakve mjere totalne izolacije zemlje.
Ukratko, vlada vjeruje svojim građanima da će poštovati preporuke i ostavila im je dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost. Građani, sa druge strane, imaju visok stepen povjerenja u vlast, zbog čega se dobrovoljno pridržavaju smjernica.
Takođe, na ruku im ide i tradicionalno "hladan" mentalitet Šveđana, koji i u normalnim okolnostima drže odstojanje od drugih i ne sjedaju blizu nepoznatih ljudi.
Mnogu stručnjaci u zemlji i inostranstvu upozoravaju da je ovakav pristup recept za katastrofu, posebno kada se uzme u obzir da je smrtnost od virusa u Švedskoj veća od sedam posto. Ipak, postoje i oni koji smatraju da zbog jedinstvene kombinacije uređenja i mentaliteta u Švedskoj ovakva "opuštena taktika" baš i isključivo u toj zemlji može da uspije.
U drugu grupu spada i jedan od najvećih menadžment teoretičara sadašnjice i autor bestselera "Fanki biznis" Kjel Nordstrom.
Uticajni svjetski mislilac gostovao je na video kanalu "24sata.hr" gdje je govorio o uticaju aktuelne krize na ekonomiju, ali se dotakao i situacije u Švedskoj.
"Razlog zbog kojeg Švedska radi drugačije jeste što jako puno Šveđana u Švedskoj i mi vjerujemo vladi, premijeru, policiji, stručnjacima i to znači da odmah pratimo sve mjere. Ako je mjera da budemo na distanci, ljudi to rade. Ako kažu sjedite za svaki drugi sto, mi ćemo tako sjesti. Ako vlada kaže da ne posjećujemo rođake koji imaju više od 65 godina, mi to radimo. Iako ovo izgleda kao vrlo uspešna mjera, mislim da se ne bi mogla primeniti u, na primer, Grčkoj", rekao je Nordstrom.
Mislilac je naglasio da u Grčkoj, na primer, postoji nepovjerenja građana u institucije, kao i vlade u narod.
"Mi možemo da sprovodimo ovakve mjere, jer imamo istorijsku tradiciju povjerenja u institucije i zato mere mogu da budu blaže kod nas, ne treba nam vojska i policija da bismo u tome uspjeli. Za sada sve funkcioniše", zaključio je on.
Nordstrom je objasnio da postoje dve ili tri opcije za borbu protiv korone u nekoj zemlji - sprovođenje izolacije kako se virus ne bi širio, puštanje da virus hara zemljom, ali i srednje rješenje za koje se odlučila Švedska.
"Možete naći nešto između, gdje ćete zaštiti dio populacije koji je osjetljiv, dakle ljudi iznad 65 godina, a istovremeno da sve ostalo nastavi da funkcioniše normalno, tako da ne uništite ekonomiju. Švedska nastoji da učini obje stvari. Kao što znate u Švedskoj rade škole i ako oboli neko mlađi ne gledamo to kao katastrofu, jer oni obično ne završe na intenzivnoj njezi. Dakle, tražimo balans da zaštitimo osjetljive grupe, a da sve ostalo normalno funkcioniše", objašnjava.
Neke zemlje imaju infrastrukturu koja može podnijeti tako nešto poput izolacije, poput Njemačke koja je ispred svih evropskih zemalja i koja radi najviše testova od svih.
"Oni testiraju mnogo više od svih ostalih, imaju jak zdravstveni sistem i intenzivnu negu. Lako je sa tolikim brojem urađenih testova reći nekome nemoj da ideš kod nekog zato što on ima korona virus", smatra Nordstrom.
Sa druge strane, princip karantina ima nuspojavu, koja se vidi na primjeru Singapura.
"Oni su se jako uspješno odupreli koroni, imali su potpuni karantin i uspjeli su da se izvuku. Međutim, sada su počeli da se otvaraju, ali se virus vratio. I tu je problem - zatvorićete ljude na neko vrijeme, ali šta kad ih pustite napolje? Vi i dalje nemate vakcinu i još uvijek ste pod rizikom", kaže Nordstrom i dodaje da u cijeloj toj situaciji mora da se nađe balans, ali da je to jako teško.