Italija najviše pati zbog korona virusa, globalne pandemije, koja je uplašila cio svijet. Zašto baš Italija? Evo šta kažu stručnjaci!
Cio svijet saosjeća sa Italijom koja najviše osjeća posledice korona virusa, globalne pandemije koja preti cijelom svijetu. Više od 800 ljudi umrlo je do sada od ovog virusa, a više od 12.000 je zaraženo. Samo u jednom danu virus korona je odnio gotovo 200 života!
Cijela Italija je "zaključana", cijela "Čizma" je veliki karantin, a ulice italijanskih gradova, koje obično vrve od turista i domaćeg stanovništva, poput Rima, Venecije, Milana, Firence... sablasno su puste (pogledajte uživo sliku iz Venecije i fotografije iz Rima).
Mnogi se pitaju - zašto baš Italija?
Kada je epidemija, odnosno sada već pandemija korona virusa počela da se širi izvan granica Kine, mnoge zemlje su počele da preduzimaju određene mjere. Nakon što su otkrivena prva tri slučaja, uključujući dvoje kineskih turista krajem januara, svi su stavljeni u izolaciju u bolnicu u Rimu. Identifikovani su i kontakti tih "kliconoša", a Italija je bila jedna od prvih država sveta koja je prekinula avionske veze sa Kinom.
Sve to odavalo je utisak da je Italija spremna da se izbori sa ovom pošasti...
Londonski "Gardijan" u tekstu pdosjeća na riječi premijera Italije Đuzepea Kontija 31. januara: "Sistem prevencije koji je Italija uvela je najrigozrozniji u Evropi".
Međutim, za sve to vrijeme, nevidljivi neprijatelj je pleo mrežu po gradovima, selima... Ubrzo se ispostavilo da bolnice na sjeveru zemlje i u centranom dijelu nisu usklađene, da ne postoje jasne procedure u slučaju kada su se ljudi javljali sa neobjašnjivim groznicama i respiratornim problemima. Stvar je postala još gora kada se ispostavilo da se na probleme žale ljudi koji nikakve veze sa Kinom nisu imali.
Muškarac iz Kodonja (38) razbolio se 18. februara i on nije imao nikakve veze sa Kinom. Otišao je kod svog ljekara i nekoliko puta bio u lokalnoj bolnici, ali niko njegove simptome nije povezivao sa koronavirusom. Sada se zna da je taj muškarac bio "Prvi pacijent", kako su ga prozvali talijanski mediji. Kada je napokon primljen u bolnicu i testiran, prošlo je već 36 sati koje je proveo izvan izolacije. Do tada je zarazio veliki broj medicinskog osoblja i drugih ljudi.
Kada je već postalo jasno da stvar izmiče kontroli, italijanske vlasti najprije zatvaraju regione na sjeveru zemlje (Lombardija, Veneto...), postepeno i druge, da bi konačna odluka vlade u Rimu bila: "Zatvaraj cijelu zemlju!". Italijanski ljekari uputili su dramatične apele, opisujući svoj svakodnevni rad u bolnicama i borbu da zaražene pacijente spasu kao "ratno polje".
Koji su faktori uticali na to da Italija "padne"?
Šef odjeljenja za zarazne bolesti u milanskoj bolnici "Sako", profesor Masimo Gali smatra da je starost stanovništva jedan od mogućih uzroka da nama blisku zemlju učini tako ranjivom.
"U Italiji imamo veliki broj osoba u trećem životnom dobu, koji imaju još neku bolest. Mislim da to objašnjava činjenicu što ovdje imamo tako mnogo ozbiljnih slučajeva koronavirusa", kaže on.
Ali, mnoge stvari i dalje ostaju nejasne.
Pojedini tvrde da italijanski zdravstveni sistem, ipak, nije bio spreman na ovajav udar nepoznatog virusa, koji se "pomiješao" sa talasom običnog, sezonskog gripa. U Lombardiji, u kojoj je najviše oboljelih, ima samo 800 respiratora, odnosno vještačkih pluća, koja su neophodna za funkcionisanje teško oboljelih.
"Italijani očigledno nisu bili spremni za ogroman priliv bolesnika. Međutim, kao i svuda na svijetu, i u Italiji preminuli čine populaciju stariju od 80 godina", izjavio je nedavno jedan od srpskih epidemiologa dr Branimir Nesterović, usput dodajući i da "nešto ukazuje na to da su italijanski geni posebno slabi na ovu zarazu".
"Treba se prisjetiti da su prije sto godina upravo Italijani i od 'Španske groznice' čak sedam puta više umirali od ostalih", dodao je.
Profesor Škole za tropske bolesti i higijenu u Londonu Adam Kuharski kaže da je inicijalni razvoj bolesti i širenje virusa u Italiji pokazao sposobnost koronavirusa da izazove ozbiljnu epidemiju u vrlo kratkom vremenu.
"Poruka koju moramo da shvatimo je ova - ako imate neidentifikovano širenje bolesti koje nije shvaćeno ozbiljno, vrlo brzo ćete biti suočeni sa brojkama koje će postati priličan teret za vaše zdravstvo. U idealnom slučaju epidemije treba otkrivati što je ranije moguće", kaže on.
Iako je stavljanje čitavih regiona "pod katanac" isprva hvaljeno kao dobar potez, pojedini smatraju da to možda i nije bio dobar put.
"Greške su napravljene, vjerojatno, još krajem januara. Italija nije trebalo da zaustavi letove u i izvan Kine - te linije su mogle da pruže uvid u podatke ko stiže iz žarišta zaraze koronavirusom, što bi zdravstvene kontrole učinilo mnogo lakšim", napisao je italijanski novoinar Bepe Severnjini u kolumni za "Njujork tajms" 2. marta.
Međutim, ima i drugih mišljenja. Pojedini smatraju da je italijanski mentalitet "lako ćemo" i "carpe diem" (uhvati dan) uticao na sadašnju katastrofalnu situaciju (zvuči poznato, zar ne?).
Naučnik sa Univerziteta u švajcarskom Bernu, Kristijan Althaus, koji se bavi proučavanjem zaraznih bolesti, kaže da italijanski problem ima najjednostavnije objašnjenje - Italija, prosto, nije imala sreće.
"Neko može da tvrdi da je Italija kasno reagovala, ali sve ovo moglo je da se dogodi bilo gdje drugo. Onog trenutka kada su Italijani shvatili šta se događa, počeli su da uzimaju stvari za ozbiljno. Prvi karantin je bio ispravna odluka, ali i proširenje crvene zone na cijelu zemlju takođe. Shvatili su da moraju obuzdati epidemiju", kaže on.
Naučnica Elizabeta Gropeli sa londonskog Univerziteta Sent Džordž kaže da još nismo blizu utvrđivanja prave istine o Italiji.
"Sve dok ne stignu dodatne analize koje će baciti novo svjetlo na situaciju, teško je dati odgovor na pitanje zašto je Italija tako teško pogođena koronavirusom", kaže ona i podsjeća na to da je sjever Italije ekonomski centar zemlje, ali i ujedno popularno turističko odredište i da mnogo ljudi putuje u to područje i dolazi iz tog regiona.