O carstvu Aksum koje se prostiralo većim dijelom istočne Afrike od prvog vijeka prije nove ere do 825. godine i svojom veličinom i snagom bilo veliki rival Rimskog carstva, ne zna se mnogo. Sada bi to moglo da se promijeni.
Arheolozi su pronašli selo u sjevernoj Etiopiji koje je nekada pripadalo tom carstvu i za koje se nadaju da će im pružiti više podataka o ovoj misterioznoj kulturi.
Stručnjaci su iskopali kamene zidove i ostatke kamenih građevina u Beta Samatiju, gradu za koji se vjeruje cvetao u periodu od 771. p.n.e. do 645. godine, u vrijeme uspona Aksuma.
"Iskopavanja u Beta Samatiju će nam pomoći da bolje razumijemo civilizacije prije i za vrijeme Aksuma", rekao vođa tima Majkl Harover.
Aksumitska civilizacija ostaje nepoznanica za arheologe uprkos svom istaknutom mjestu u antičkom svijetu.
Iako je sam lokalitet pronađen još 2009. iskopavanja su počela tek ove godine i arheolozi su utvrdili da je grad postojao i u doba prije askumskog carstva, a da je sa dolaskom Aksumita postao regionalni centar i ostao značajan i po dolasku hrišćanstva u ove krajeve.
Stručnjacima je u iskopavanju pomagalo lokalno stanovništvo a Sputnik prenosi i da su naučnici naišli na fascinantne dokaze o ukrštanju kultura, od životinjskih figurina sa rimskim i paganskim uticajima do krstova, pečata i drugih crkvenih predmeta koji su najvjerovatnije korišćeni u trgovini i administraciji.
Jedno otkriće je posebno zanimljivo - zlatni prsten u rimskom stilu ali sa jedinstvenom "afričkom" gravurom glave bika koja, kaže Harover, "pokazuje fascinantnu mješavinu evropskih i afričkih tradicija i ilustruje široku rasprostranjenost aksumitske civilizacije".
Kraljevstvo Aksum cvjetalo je u periodu od 1. do 8. veka u današnjoj sjevernoj Etiopiji i Eritreji, a istraživanja pokazuju da su trgovali sa Rimskim carstvom i drevnom Indijom.
I judaizam i hrišćanstvo su igrali važnu ulogu u životu carstva, ali se osim ovoga malo toga zna o Aksumitima i njihovom carstvu koje je bilo jedna od naujuticajnijih drevnih civilizacija.