Španski premijer upozorava da vještačka inteligencija skraćuje vrijeme za ljudsku procjenu u nuklearnoj krizi.
Svijet se opasno približava novom globalnom sukobu, a države su počele da prihvataju rat kao neizbježnu stvarnost. Naoružavanje, nuklearne prijetnje, razvoj vještačke inteligencije i slabljenje međunarodnih institucija stvaraju uslove za katastrofu kakvu čovječanstvo nije doživjelo od Drugog svjetskog rata. Na to upozorava španski premijer Pedro Sančez u autorskom tekstu za američki časopis Foreign Affairs, pod naslovom "Poslednja šansa svijeta za mir: Kako spriječiti novi svjetski rat".
Sančez ocjenjuje da je tokom poslednje decenije svijet postepeno počeo da prihvata rat kao nešto normalno. Sukobi u Ukrajini, Libanu i Iranu, prema njegovim riječima, pokazuju da se međunarodni poredak sve više vraća vremenu kada su države silom rešavale sporove i osvajale teritorije.
Istovremeno, vojni budžeti rastu, trka u naoružanju se ubrzava, a sve više država razmatra mogućnost nabavke nuklearnog oružja.
"Ništa nije opasnije od normalizacije rata", upozorava španski premijer u tekstu za Foreign Affairs.
Podsjeća da je međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata imao jedan osnovni cilj - da spriječi ponavljanje globalne katastrofe. Međutim, institucije koje su decenijama održavale međunarodnu stabilnost danas su sve slabije.
Sančez posebno izdvaja američku invaziju na Irak 2003. godine kao jednu od prekretnica. Uprkos milionskim antiratnim protestima širom svijeta, rat je započet na osnovu, kako navodi, lažnih pretpostavki i uz kršenje međunarodnog prava. Prema njegovoj ocjeni, taj sukob doprinio je destabilizaciji Bliskog istoka i slabljenju međunarodnih mehanizama za sprječavanje ratova.
Najviše oružanih sukoba od 1946. godine
Španski premijer iznosi zabrinjavajuće podatke o razmjerama savremenih sukoba.
- Prema podacima Programa za podatke o sukobima Univerziteta u Upsali, tokom 2025. godine zabilježeno je 65 aktivnih sukoba u kojima su učestvovale državne vlasti, što je dvostruko više nego 2010. godine.
- U tim sukobima poginulo je približno 250.000 ljudi, što predstavlja najveći godišnji broj žrtava u poslednjih 30 godina.
- Gotovo 120 miliona ljudi širom svijeta bilo je prisiljeno da napusti svoje domove.
- Sančez upozorava i na dramatičan rast vojnih izdataka. Tokom poslednje decenije globalna potrošnja za odbranu povećana je za više od 40 odsto, dok su pojedine države udvostručile vojne budžete.
Svet danas godišnje troši gotovo tri milijarde dolara na odbranu, što je približno jednako ukupnom bruto domaćem proizvodu afričkog kontinenta.
Čak i države koje su tradicionalno bile uzdržane kada je riječ o naoružavanju, poput Njemačke, Danske, Japana i Norveške, ubrzano jačaju vojne kapacitete.
Nuklearna prijetnja veća nego decenijama
Posebno zabrinjavajućim Sančez smatra novu trku u nuklearnom naoružanju.
Svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje modernizuju svoje arsenale i povećavaju njihove razorne mogućnosti.
- Prema podacima koje navodi, Kina je krajem prethodne decenije raspolagala sa približno 200 do 300 nuklearnih bojevih glava, dok ih danas ima oko 620.
- Sjeverna Koreja povećala je arsenal sa procenjenih 10 do 20 bojevih glava 2018. godine na približno 60.
- Francuska je u martu najavila prvo povećanje broja nuklearnih bojevih glava od 1992. godine.
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države i Rusija nisu uspjele da očuvaju poslednji preostali sporazum koji je ograničavao njihove strateške nuklearne arsenale.
Sančez upozorava da sve više država koje trenutno nemaju nuklearno oružje razmatra mogućnost njegovog razvoja.
AI već omogućava automatizaciju sajber napada na elektroenergetske mreže, bolnice i finansijske institucije, dok se istovremeno koristi za stvaranje dezinformacija i manipulaciju javnošću.
Vještačka inteligencija mogla bi da izazove katastrofu
Jedan od najopasnijih novih faktora, prema Sančezu, jeste ubrzano uključivanje vještačke inteligencije u vojne sisteme.
Međutim, najveću opasnost predstavlja njena integracija u sisteme povezane sa nuklearnim naoružanjem. Sančez upozorava da automatizacija vojnih odluka skraćuje vrijeme koje ljudi imaju da procene situaciju i spriječe pogrešnu reakciju.
Slični rizici postoje i u biotehnologiji, gdje bi vještačka inteligencija mogla da olakša razvoj biološkog oružja.
Prema njegovoj ocjeni, tehnologija napreduje mnogo brže nego međunarodni mehanizmi koji bi trebalo da je kontrolišu.
Sančez kritikovao ratove u Ukrajini, Gazi i Iranu
Španski premijer u tekstu posebno govori o ruskoj invaziji na Ukrajinu, izraelskim vojnim operacijama u Gazi i američko-izraelskom ratu protiv Irana.
Ističe da agresivni ratovi ne donose dugoročnu bezbijednost, već dodatno destabilizuju međunarodni poredak.
Ruski rat protiv Ukrajine, prema njegovoj ocjeni, uništio je povjerenje u Moskvu, dok je rat u Gazi produbio neprijateljstvo prema Izraelu i mogao bi da podstakne nove talase terorizma.
Sančez izraelske postupke u Gazi naziva genocidom, uz ocjenu da pravo Izraela na samoodbranu nakon napada Hamasa 7. oktobra ne opravdava takvo postupanje niti širenje okupacije Zapadne obale.
Govoreći o Iranu, navodi da je rat izazvao ozbiljne poremećaje u pomorskom i vazdušnom saobraćaju, povećao cijene energenata i dodatno destabilizovao Bliski istok.
Posebno ističe da je Iran od februara 2026. napadao ciljeve u više susjednih država, što je Španija osudila.
Poslednja šansa da se spriječi novi svjetski rat
Na kraju teksta Sančez poziva na novi model međunarodne saradnje, koji naziva "maksilateralizmom".
Za razliku od manjih saveza država koje sarađuju samo oko pojedinih pitanja, ovaj koncept podrazumijeva uključivanje što većeg broja zemalja u zajedničko rešavanje globalnih problema.
Sančez smatra da se trajni mir ne može postići samo vojnim odvraćanjem i međunarodnim sporazumima.
Neophodno je istovremeno:
- smanjivati siromaštvo
- ulagati u obrazovanje
- jačati demokratske institucije
- unapređivati ravnopravnost
- i pomagati državama koje su najugroženije klimatskim promjenama i ekonomskim krizama
Upozorava da bi nastavak sadašnjeg trenda mogao da dovede do novog svjetskog rata, upravo one katastrofe zbog čijeg je sprječavanja izgrađen međunarodni poredak nakon 1945. godine.
Podsjeća da su generacije koje su preživjele Drugi svjetski rat, uprkos ogromnim razaranjima, uspjele da stvore sistem međunarodne saradnje.
Današnja generacija, smatra Sančez, mora odlučiti hoće li taj sistem sačuvati ili dozvoliti povratak svijetu u kojem vlada pravo jačeg.
Njegova završna poruka jeste da čovječanstvo još ima mogućnost izbora, ali da ta mogućnost neće trajati zauvijek.
(Nova.rs/Mondo)