Ukrajina se suočava sa demografskom krizom bez presjedana, a broj stanovnika na teritoriji pod kontrolom Kijeva smanjio se za gotovo deset miliona od početka ruske invazije.
Ukrajinki Aljoni pukao je vodenjak u njenom rodnom Kramatorsku, svega deset kilometara od linije fronta. Budući da u gradu nema porodilišta koje radi, vozilo hitne pomoći prevezlo ju je u Slovjansk, nedaleko od Kramatorska, a put je vodio putem zaštićenim mrežama protiv dronova. Zbog komplikacija morala je da nastavi dalje do Harkova, udaljenog nekoliko sati vožnje.
Tamo je 8. oktobra rodila sina.
Međutim, i bolnica u Harkovu nalazi se u opasnoj ratnoj zoni; tokom vazdušnih napada majke i novorođenčad hitno se premiještaju u sklonište. Ipak, tamo je bilo sigurnije nego u Kramatorsku, gdje je na dan rođenja njenog djeteta od ruskih bombi poginulo 30 ljudi.
Aljona je jedna od rijetkih žena koje danas rađaju u Ukrajini. Broj rođenih u zemlji opada, dijelom i zato što je sve manje odraslog stanovništva. Od početka ruske invazije u februaru 2022. broj stanovnika na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti smanjio se sa približno 37 miliona na između 27 i 28 miliona. Procjenjuje se da između tri i pet miliona Ukrajinaca danas živi pod ruskom okupacijom, dok su milioni drugih emigrirali.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodi da je u borbama poginulo više od 50.000 ukrajinskih vojnika, dok nezavisne procjene govore o gotovo 150.000 poginulih. Ubijene su i hiljade civila, a Rusija je deportovala više od 20.000 djece s ciljem njihove rusifikacije.
Demografski ponor
Stopa fertiliteta pala je sa 1,2 djeteta po ženi u 2020. godini na između 0,8 i 0,9, što je niže nego u bilo kojoj drugoj velikoj zemlji osim Južne Koreje. Za jednostavnu reprodukciju stanovništva, odnosno održavanje njegovog broja na stabilnom nivou, potrebna je stopa od 2,1 djeteta po ženi.
U prvoj polovini 2026. godine broj umrlih bio je više nego trostruko veći od broja rođenih. U Ukrajini je broj rođenih svake godine od sticanja nezavisnosti 1991. bio manji od broja umrlih. Tada je zemlja, uključujući Krim i Donbas, imala oko 52 miliona stanovnika. Rat je taj demografski jaz pretvorio u ponor.
I stanovništvo Rusije se smanjuje, ali je demografska situacija u Ukrajini daleko teža. Za zemlju koja se suočava sa napadom svog imperijalističkog suseda, demografski slom predstavlja prijetnju samom njenom opstanku.
Najveći dio pada broja stanovnika posledica je masovnog odlaska izbjeglica. Više od pet miliona Ukrajinaca živi u inostranstvu, uglavnom u Evropi. Intenzivirani ruski napadi dronovima i raketama tokom ove zime mogli bi da podstaknu još hiljade ljudi na odlazak.
Sve manji udio ukrajinskih izbeglica planira povratak u domovinu. Prema podacima Centra za ekonomsku strategiju (CES) u Kijevu, njihov udio smanjio se sa 74 odsto krajem 2022. na 43 odsto.
Većinu izbjeglica čine djeca i žene mlađe od 44 godine, što dodatno pogoršava demografske posledice rata.
"Gubimo našu budućnost", upozorava Ela Libanova, direktorka Instituta za demografiju Mihajlo Ptuha u Kijevu.
U samoj Ukrajini mobilizacija, pogibije na frontu i neizvijesnost koju donosi rat smanjuju broj potencijalnih očeva i majki. Većina ukrajinskih parova odlaže odluku o roditeljstvu, kaže demografkinja Svetlana Aksjonova.
"Što duže odlažete rađanje djece, to je veći rizik da se dijete nikada neće roditi", upozorava.
Najnovije projekcije
Odluka Ukrajine da muškarce mlađe od 25 godina izuzme od vojne mobilizacije trebalo je da ublaži demografski pad. Međutim, stotine hiljada mladih muškaraca otišle su u inostranstvo. Od avgusta 2025. Ukrajina dozvoljava odlazak iz zemlje muškarcima mlađim od 23 godine. Mnogi od onih koji su ostali u zemlji ne namjeravaju da zasnuju porodicu.
Najnovije demografske projekcije u najboljem slučaju predviđaju usporavanje pada broja stanovnika, i to pod pretpostavkom da se rat završi u narednih nekoliko godina.
Generacije rođene 1990-ih i 2000-ih godina najmanje su u modernoj ukrajinskoj istoriji, zbog čega se nakon završetka rata ne može očekivati nagli porast broja rođenih, odnosno posleratni "bejbi bum", upozorava Olga Duhnič iz ukrajinskog instituta Frontier.
Demografska strategija koju je ukrajinska vlada usvojila prije dvije godine predviđala je blagi oporavak broja stanovnika do 2030. godine. Međutim, zasnivala se i na pretpostavci da će mir biti postignut 2026. i da će Ukrajina ponovo uspostaviti svoje granice iz 1991. godine, što više ne djeluje ostvarivo.
Realističniji scenario Ujedinjenih nacija predviđa godišnji pad stanovništva od 0,7 do 0,9 odsto tokom narednih nekoliko decenija. Prema toj projekciji, Ukrajina bi 2040. godine imala oko 25 miliona stanovnika, uz pretpostavku da ne vrati okupirane teritorije pod svoju kontrolu.
Ako bi se rat nastavio i tokom 2030-ih, demografska kriza dodatno bi se produbila. Milioni Ukrajinaca rođenih 1990-ih mogli bi potpuno da odustanu od roditeljstva. Stopa fertiliteta mogla bi da padne na samo 0,6 djece po ženi, upozorava Aksjonova, pri čemu bi se većina djece rađala u sigurnijim zapadnim djelovima zemlje. Područja uz liniju fronta suočila bi se sa postepenim gubitkom stanovništva.
Kako bi usporila demografski pad, Ukrajina uvodi finansijske podsticaje za roditelje. Novi zakon predviđa isplatu 50.000 grivni (oko 1.100 dolara) za svako novorođeno dijete, uz dodatnih 7.000 grivni mjesečno tokom prve godine djetetovog života. Drugi programi pomažu roditeljima u pokrivanju troškova brige o djeci.
Od 2024. godine Ukrajina finansira i liječenje neplodnosti kod žena, dok vojnici imaju mogućnost besplatnog zamrzavanja jajnih ćelija ili spermatozoida.
Putinova Rusija slavi
Stručnjaci upozoravaju da finansijska pomoć ima ograničen uticaj na natalitet čak i u mirnodopskim uslovima, a naročito tokom rata.
"Kako u takvim okolnostima uopšte podstaći ljude da imaju djecu?", pita se Ela Libanova.
Rusija, međutim, slavi demografski pad Ukrajine.
"Ovo nije samo kriza, nego dokaz biološke smrti jedne nacije", izjavio je u maju Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbijednosti.
Anton Kobjakov, savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, zalaže se za naseljavanje Rusa u Ukrajinu, po uzoru na politiku Katarine Velike iz 18. vijeka.
"Ukrajini preostaje samo izumiranje, a jedino Rusija može da spasi tu zemlju", izjavio je u septembru.
Takve tvrdnje su besmislene jer Ukrajina može opstati i kao zemlja sa manjim brojem stanovnika. Ipak, ovakve izjave ukazuju na to da Rusija depopulaciju Ukrajine sve više počinje da posmatra kao jedan od svojih ratnih ciljeva.
Kada se rat konačno završi, doseljavanje stranih radnika moglo bi da pomogne Ukrajini. Ukrajinska privreda već se suočava sa ozbiljnim nedostatkom radne snage. Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), zemlji nedostaje 2,5 miliona radnika.
U Ukrajini je trenutno registrovano samo oko 9.500 stranih radnika, a kompanije koje žele da zapošljavaju strance žale se na birokratske prepreke. Vlada, međutim, prednost daje pronalaženju dodatne radne snage unutar zemlje, među ženama, ratnim veteranima i raseljenim osobama.
Ratni veterani teško pronalaze posao, a iako podaci za ratni period nisu dostupni, stručnjaci smatraju da se udio žena na tržištu rada nije značajnije povećao. Čini se da je glavna prepreka nedovoljna dostupnost brige o djeci.
"Ukrajina će se otvoriti stranim radnicima tek nakon što u potpunosti istražimo mogućnosti zapošljavanja Ukrajinaca u zemlji i inostranstvu", kaže Darija Marčak, zamjenica ukrajinskog ministra privrede.
Međutim, domaće radne snage neće biti dovoljno za posleratnu obnovu zemlje, smatra Hlib Višlinski iz kijevskog Centra za ekonomsku strategiju (CES).
"Sto odsto sam siguran da će Ukrajini biti potrebni strani radnici", ističe.
Uprkos brojnim preprekama, neki Ukrajinci ipak odlučuju da imaju djecu. Darija, koja sa svojim dečkom šeta parkom u centru Harkova, kaže da se upravo preselila iz Odese kako bi zasnovala porodicu.
Ljudmila, vojnikinja u kasnim tridesetim godinama koja se nalazi u blizini Dnjepra, na istoku Ukrajine, kaže da je prošle godine počela da zamrzava svoje jajne ćelije. Prije rata sanjala je o dvoje djece, ali sada želi da ima troje.
"Jedno za mrtve, jedno za žive i jedno za one koji tek treba da se rode", kaže, parafrazirajući stihove Tarasa Ševčenka, ukrajinskog nacionalnog pjesnika.
(Jutarnji.hr/Mondo)