Evropske zemlje pripremaju vojnu vježbu u Poljskoj za moguću misiju u Ukrajini nakon završetka rata, ali njena realizacija suočava se sa brojnim preprekama.
Hiljade evropskih vojnika učestvovaće tokom novembra u vojnoj vježbi u Poljskoj, kako bi se pripremili za moguću misiju u Ukrajini nakon završetka rata, čiji bi cilj bio jačanje ukrajinske ekonomije i obnova oružanih snaga. Međutim, pojedini stručnjaci smatraju da do raspoređivanja evropskih trupa možda nikada neće doći, piše agencija Asošijeted pres (AP).
Prva vojna vježba ovih snaga, koju predvode Velika Britanija i Francuska, ima za cilj provjeru planova za raspoređivanje vojnika, ali i slanje poruke Rusiji i administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa da evropske zemlje preuzimaju veću vojnu odgovornost.
Ipak, čitav plan suočava se sa brojnim preprekama, među kojima su nastavak rata u Ukrajini, neizvjesnost američke podrške i ishod predstojećih predsjedničkih izbora u Francuskoj.
Velika Britanija i Francuska dio su šire političke grupe od 37 država koje podržavaju Ukrajinu, poznate kao "Koalicija voljnih".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta je poručio da bi eventualni mirovni sporazum morao da uključuje čvrste bezbjednosne garancije zapadnih saveznika Kijeva, uključujući Sjedinjene Američke Države, kako bi se spriječio novi ruski napad. Upravo bi evropske snage mogle da imaju važnu ulogu u sprovođenju tih garancija.
"Ova vježba pokazuje da Velika Britanija, zajedno sa Francuskom i našim saveznicima, pojačava pripreme za dan kada mir dođe u Ukrajinu", izjavio je britanski ministar odbrane Ves Striting.
Pored Francuske i Velike Britanije, još osam evropskih država poslaće ukupno 2.800 vojnika u Poljsku.
Tokom vježbe uvežbavaće se prebacivanje ljudstva i opreme u Poljsku, zajedničko komandovanje i kontrola, kao i letovi borbenih aviona i aviona za dopunu goriva u vazduhu. Cilj je priprema za eventualno ponovno otvaranje ukrajinskog vazdušnog prostora.
General-potpukovnik Tom Bejtmen, komandant Multinacionalnih snaga za Ukrajinu (MNF-U), objasnio je da bi, ukoliko nakon postizanja primirja budu raspoređene, ove snage pomagale u obnovi i jačanju ukrajinske vojske, stvaranju bezbjednosnih uslova za otvaranje vazdušnog prostora i uklanjanju mina iz Crnog mora.
Mirovni pregovori su u zastoju
Sve evropske države uključene u plan ističu da će svoje snage poslati u Ukrajinu tek nakon prekida neprijateljstava.
Međutim, preduslov za takvu misiju jeste postizanje primirja.
Mirovni pregovori zaustavljeni su ranije ove godine, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo rat protiv Irana.
U oktobru je Tramp saopštio da je postigao dogovor sa Rusijom o isporuci dizel-goriva Sjedinjenim Američkim Državama uoči međuizbora, kako bi pokušao da snizi cijene goriva. Taj sporazum istovremeno je predstavljao političku i ekonomsku korist za Kremlj.
Tramp je takođe pozvao na smjenu Zelenskog i zahtijevao da Kijev obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu.
Američki predsjednik i njegovi saradnici davali su i nejasna objašnjenja o tome zbog čega su ograničene mogućnosti sistema "Staršild", koji Ukrajina koristi za napade dronovima i protivvazdušnu odbranu.
Zelenski je u septembru izjavio da Sjedinjene Američke Države nisu unaprijed upozorile Ukrajinu na predstojeće ruske napade balističkim raketama, iako su to ranije redovno činile.
Iako su i Rusija i Ukrajina izrazile spremnost da nastave mirovne razgovore uz posredovanje SAD, duboka neslaganja oko teritorija i bezbjednosnih garancija i dalje predstavljaju prepreku dogovoru.
Ed Arnold, viši saradnik britanskog instituta za odbrambene i bezbjednosne studije RUSI, ocijenio je da bi za Ukrajinu i evropske države ključni dio svakog sporazuma bile američke garancije da će Vašington pružati obavještajnu podršku Kijevu i pomagati u nadzoru primirja.
"Amerikanci sada praktično podržavaju Rusiju protiv Ukrajine", rekao je Arnold, ocjenjujući da bi trajno primirje moglo da bude još daleko.
Nije jasno kakvu će tačno ulogu imati evropske snage
Prema saopštenjima britanskog i francuskog ministarstva odbrane, tokom vježbe u Poljskoj vojnici će uvežbavati prebacivanje ljudstva i opreme, zajedničke komandne procedure i vazdušne operacije.
Federiko Santopinto, viši istraživač Francuskog instituta za međunarodne i strateške odnose u Parizu, objasnio je da je prvobitna ideja "Koalicije voljnih" bila da Ukrajini pruži bezbjednosne garancije slične onima iz člana 5 Ugovora o NATO-u.
Taj član predviđa da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve saveznice, koje potom zajednički razmatraju odgovor.
Takve garancije mogao je da pruži NATO, ali su se Sjedinjene Američke Države i Njemačka usprotivile toj mogućnosti, rekao je neimenovani francuski zvaničnik koji je govorio o osjetljivim vojnim pitanjima.
Zbog toga su Francuska i Velika Britanija odlučile da nastave sa posebnim evropskim planom, koji bi uključivao države spremne da, ukoliko bude potrebno, pruže pomoć Ukrajini.
Međutim, general Bejtmen naglašava da planirane evropske snage neće biti misija NATO-a, mirovna misija niti misija za nadzor primirja, kao i da nisu namijenjene izvođenju ofanzivnih operacija.
Njihov cilj bio bi da pomognu Ukrajini da odvrati eventualnu buduću rusku agresiju.
Vojna vježba u Poljskoj planirana je još ranije ove godine, ali će biti održana u trenutku kada više evropskih država, uključujući Poljsku, upozorava na sve veću opasnost od prikrivenih ruskih aktivnosti, među kojima su sabotaže, špijunaža i upadi dronova.
Danska vojna obavještajna služba saopštila je da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da izvede vojne napade na NATO ukoliko procijeni da Alijansa neće odgovoriti zajednički, naročito ako Moskva zaključi da Sjedinjene Američke Države ne mogu ili ne žele da podrže evropske članice NATO-a u mogućem sukobu sa Rusijom.
Putinova prijetnja dodatno komplikuje plan
Ruski predsjednik Vladimir Putin prošle godine je izjavio da će se sve strane trupe koje se budu nalazile na teritoriji Ukrajine smatrati "legitimnim metama".
Zbog toga Arnold smatra da bi eventualne evropske snage morale da imaju borbenu sposobnost kako bi mogle samostalno da se zaštite.
Prema njegovoj ocjeni, ukoliko bi vojnici bili povučeni na prvi znak opasnosti, Evropa bi ostavila utisak slabosti.
Santopinto je takođe izrazio sumnju u sposobnost evropskih država da obezbijede dovoljno uvjerljivo vojno odvraćanje Rusije.
"To bi moglo da znači i obaranje ruskih borbenih aviona, uz rizik od eskalacije koji svi žele da izbjegnu. Da li bi Evropljani bili spremni da direktno presreću dronove i rakete koje Rusija lansira u ukrajinski vazdušni prostor?", upitao je Santopinto.
Izbori u Francuskoj mogli bi da promijene plan
Dodatnu neizvjesnost donose predsjednički izbori u Francuskoj, zakazani za 2027. godinu, čiji bi ishod mogao da utiče na to da li će planirane evropske snage uopšte biti formirane i raspoređene.
Aktuelni predsjednik Emanuel Makron, koji pripada političkom centru, ne može da se kandiduje za treći uzastopni mandat, dok protesti dodatno povećavaju pritisak na njegovu vladu.
Liderka krajnje desnice Marin Le Pen, koju AP opisuje kao favoritkinju, protivi se slanju francuskih vojnika u Ukrajinu.
Ona je prošlog mjeseca izjavila da bi, ukoliko dođe na vlast, nakon šest mjeseci obustavila finansijsku pomoć Kijevu, jer Francuska "više ne može to da priušti".
Slanju vojnika protivi se i stranka ljevičarskog političara Žan-Lika Melanšona.
Drugi potencijalni kandidati, kako sa ljevice tako i sa desnice, upozoravaju na rizik od eskalacije i izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti izbijanja šireg evropskog sukoba.
"Ovo je vojna operacija koja traži svoju misiju", ocijenio je Arnold, ukazujući na brojne prepreke sa kojima se plan suočava.
Zbog svega toga, on smatra da su šanse da evropske snage zaista budu raspoređene u Ukrajini gotovo "ravne nuli".
(Mondo)