Povjerljive poruke otkrivaju da se odbjegli operativac, povezan sa ruskim FSB-om, hvalio kako je zaplijena telefona bliskog Kurcovog saradnika doprinijela padu austrijskog kancelara.
Ruski obavještajni operativac Jan Marsalek, bivši direktor propale kompanije Wirecard, koji je već godinama u bjekstvu, tvrdio je da je pomogao u rušenju austrijskog kancelara Sebastijana Kurca. To proizlazi iz povjerljivih dokumenata istražitelja u koje je uvid imao britanski list Telegraf.
Marsalek je o tome pisao špijunu Orlinu Rusevu, koji je u međuvremenu osuđen za špijunažu u Velikoj Britaniji. Ukoliko su njegove tvrdnje tačne, one bi mogle ukazivati na direktno miješanje ruske države u politička dešavanja u jednoj od članica Evropske unije.
Tražen u više evropskih zemalja
Kremlj već duže vrijeme nastoji da podstiče podjele i doprinosi destabilizaciji vlada širom Evrope, upozoravaju brojne bezbjednosne agencije. Marsalek se nalazi među najtraženijim osobama u Evropi, a u bjekstvu je od juna 2020. godine, kada je propala njemačka tehnološka kompanija Wirecard, na čijem je čelu bio. Nakon finansijskog sloma kompanije utvrđeno je da u njenim poslovnim knjigama nedostaje čak 1,9 milijardi eura.
Nakon njegovog bjekstva otkriveno je da je više od decenije sarađivao sa Kremljom. Britanska policija tvrdi da je bio uključen u špijunske operacije velikih razmjera. Osim zbog finansijske prevare, za njim se traga i zbog sumnje na špijunažu, a njegovu ulogu istražuju nadležni organi u nekoliko evropskih država, uključujući i njegovu rodnu Austriju.
Zabrinjavajuće informacije
Ser Ijan Dankan Smit, kopredsjedavajući britanske međustranačke parlamentarne grupe za sankcije u okviru Magnickog zakona i nekadašnji lider Konzervativne stranke, ocijenio je da tvrdnje koje je objavio Telegraf ukazuju na to koliko je Rusija postala „drska“.
„Njih čak nije briga da li ljudi vjeruju da to rade. Misle da smo veoma slabi u svemu tome, da ne možemo da uzvratimo, pa im je jednostavno data sloboda“, dodao je Smit.
Grejem Dauni, poslanik Laburističke stranke i član Odbora za odbranu, objavu Telegrafa nazvao je "zabrinjavajućom".
"Na kraju krajeva, Putinov strateški cilj je da posvađa demokratske države i okrene ih jedne protiv drugih", rekao je.
Stotine hiljada poruka
Sebastijan Kurc je 2017. godine, sa svega 31 godinom, postao najmlađi šef države na svijetu. Tokom političke karijere dva puta je obavljao funkciju austrijskog kancelara, a njegov uspon obilježili su brojni skandali i optužbe za korupciju.
Između ostalog, bio je pod istragom zbog sumnji da je javni novac korišćen za finansiranje politički naručenih istraživanja javnog mnjenja i obezbjeđivanje povoljnog medijskog izvještavanja. Kurc je sve optužbe dosljedno odbacivao.
Nakon hapšenja članova Marsalekove špijunske mreže, kojom je rukovodio Orlin Rusev, britanska policija došla je do stotina hiljada poruka koje su otkrile detalje operacija planiranih i sprovođenih iz Ujedinjenog Kraljevstva. Dio prikupljene komunikacije proslijeđen je nadležnim organima drugih država, među kojima je i Austrija.
Austrijske vlasti istražuju da li su pojedini pripadnici obavještajnih službi dostavljali povjerljive informacije Marsaleku, a posredno i ruskim službama.
Jedan od istražnih dosijea u koje je uvid imao Telegraf, a koji su dio projekta Axel Springer Global Reports Network, sadrži poruke poslate 22. oktobra 2021. godine. Vlasti vjeruju da je njihov autor bio Marsalek, koji je u komunikaciji koristio pseudonim Rupert Ticz.
Šta je Marsalek pisao
Marsalek u porukama pominje „tipa“ koji je, kako navodi, „zapravo neko vrijeme radio za nas“, ali je sada „žrtva lova na vještice koji sprovodi tim bivšeg kancelara“.
U nastavku tvrdi da su „uspješno srušili“ Kurca tako što su oduzeli mobilni telefon čovjeku koji je bio zadužen za tajno finansiranje njegove kampanje.
Marsalek je potom podijelio link ka članku u kojem se Kurc povezuje sa optužbama za korupciju, a pominje se i mobilni telefon oduzet Tomasu Šmidu, jednom od njegovih najbližih saradnika i nekadašnjem visokom funkcioneru austrijskog Ministarstva finansija.
Austrijski istražitelji zaplijenili su Šmidov mobilni telefon u novembru 2019. godine. Uređaj je sadržao obimnu prepisku koja je kasnije postala jedan od važnih dokaznih materijala u nekoliko istraga povezanih sa korupcijom.
"To je prilično komplikovana priča"
U oktobru 2021. godine tužioci su pretresli kancelariju austrijskog kancelara, Ministarstvo finansija i sjedište Kurcove stranke ÖVP. Istraga se odnosila na sumnje da je javni novac korišćen za finansiranje politički povoljnih istraživanja javnog mnjenja i medijskog izvještavanja.
Pod pritiskom istrage, Kurc je 9. oktobra 2021. godine podnio ostavku na mjesto kancelara. Trinaest dana kasnije Marsalek je Rusevu poslao poruku u kojoj je cijeli slučaj opisao kao „prilično komplikovanu priču“. U nastavku razgovora ponovo se osvrnuo na političke posljedice informacija pronađenih na Šmidovom telefonu.
„A ostatak razgovora je 'ubio' kancelara“, zaključio je Marsalek.
Ipak, dokumentacija u koju je Telegraf imao uvid ne sadrži nezavisne dokaze koji bi potvrdili da je Marsalek zaista organizovao oduzimanje Šmidovog mobilnog telefona.
Istražitelji tvrde da je priznao umješanost
Marsalekove veze sa bivšom austrijskom domaćom obavještajnom službom BVT bile su predmet opsežnih istraga. Brojni visoki obavještajni i policijski funkcioneri suočili su se sa optužbama da su mu dostavljali informacije koje su bile od koristi ruskoj državi.
Prepisku između Marsaleka i Ruseva istražitelji su pronašli u austrijskim policijskim spisima koji se odnose na sumnje u „podršku stranoj obavještajnoj službi i miješanje u austrijsku politiku“.
Dokumentacija obuhvata i moguće nezakonitosti povezane sa izbornim procesima, zloupotrebom službenog položaja i korupcijom. U analizi poruka koju su sačinili istražitelji navodi se da je „Marsalek nedvosmisleno izjavio da su 'oni' srušili kancelara u uspješnoj operaciji“.
„Marsalek je tako priznao Rusevu da je bio umiješan u oduzimanje mobilnog telefona“, navedeno je u izvještaju.
Istražitelji su, dakle, prepisku protumačili kao Marsalekovu tvrdnju da je učestvovao u operaciji koja je podrazumijevala zapljenu Šmidovog telefona i koja je, prema njihovoj procjeni, doprinijela političkom padu Sebastijana Kurca.
Kurc odbio da komentariše poruke
U istoj procjeni istražitelji navode da nije utvrđeno da li se Marsalekova poruka o „tipu“ koji je „radio za nas“ odnosila na kompaniju Wirecard ili na rusku obavještajnu službu.
„Istraga u ovom slučaju još je u toku“, navedeno je u dokumentu.
Kurc nije želio da komentariše prepisku niti procjenu istražitelja. Izvori bliski bivšem austrijskom kancelaru tvrde da je on od početka smatrao da su optužbe protiv njega bile politički motivisane, te da je bio šokiran saznanjem da bi cijeli slučaj mogao imati veze sa Rusijom.
U vrijeme kada je prepiska nastala, Marsalek je živio u Moskvi i prvenstveno radio za rusku Federalnu službu bezbjednosti (FSB), tvrde britanski tužioci.
Poruke su pronađene na mobilnim telefonima i drugim elektronskim uređajima koje je londonska policija zaplijenila u pansionu u Grejt Jarmutu, gdje je Rusev boravio prije hapšenja u februaru 2023. godine.
Imali su pristup osjetljivim informacijama
Rusev je bio jedan od nekoliko bugarskih državljana uhapšenih u Ujedinjenom Kraljevstvu pod optužbom za špijunažu u korist Rusije. Svi su kasnije osuđeni, dok je Rusev, za kojeg su vlasti tvrdile da je predvodio mrežu i primao direktna uputstva od Marsaleka, dobio kaznu od deset godina i osam mjeseci zatvora.
Članovi grupe nadzirali su protivnike Kremlja i istraživačke novinare, a razgovarali su i o mogućim otmicama i organizovanju dezinformacionih kampanja. Mreža je, prema navodima istražitelja, imala pristup i osjetljivim informacijama austrijske vlade.
Telegraf je u maju prošle godine objavio da su u Rusiju dospjela tri mobilna telefona koja su pripadala visokim funkcionerima austrijskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Telefoni su oštećeni u nesreći sa kanuom 2017. godine, nakon čega su predati forenzičkom stručnjaku radi pokušaja spasavanja podataka. Prema austrijskim istražnim dokumentima, uređaji su kasnije završili u rukama osoba povezanih sa Marsalekom.
Rusev je organizovao njihovo preuzimanje u Beču i transport u Rusiju preko Istanbula tokom 2022. godine.
Važno je, međutim, naglasiti da je riječ o drugim uređajima, a ne o mobilnom telefonu Tomasa Šmida koji su austrijski istražitelji zaplijenili u novembru 2019. godine. Za sada nije utvrđena povezanost između ova dva slučaja.
Poruka dve godine nakon zaplijene
Mobilni telefon Tomasa Šmida predstavljao je jedan od ključnih dokaza u austrijskim istragama političke korupcije tokom posljednjih godina. Šmid je bio visoki funkcioner Ministarstva finansija i bliski saradnik Sebastijana Kurca, a kasnije je imenovan za direktora državnog holdinga ÖBAG.
Istražitelji su mu mobilni telefon oduzeli 12. novembra 2019. godine. Na uređaju su pronašli obimnu prepisku, uključujući i poruke koje su prethodno bile izbrisane.
Prikupljeni materijal kasnije je korišćen kao dokaz u više istraga koje su se odnosile na korupciju, politička imenovanja i korišćenje javnog novca u stranačke svrhe.
Austrijski tužioci su 6. oktobra 2021. godine pretresli kancelariju kancelara, Ministarstvo finansija i sjedište Kurcove stranke ÖVP. Akcija je sprovedena u okviru istrage o sumnjama da je javni novac korišćen za finansiranje politički povoljnih istraživanja javnog mnjenja i medijskih izvještaja.
Kurc je tri dana kasnije podnio ostavku. Marsalek je o njegovom odlasku sa funkcije pisao Rusevu 13 dana nakon ostavke, gotovo dvije godine poslije oduzimanja Šmidovog mobilnog telefona.
Do tada su detalji slučaja već bili poznati javnosti, uključujući i medijske izvještaje o hiljadama intimnih fotografija pronađenih na Šmidovom uređaju.
Marsalek je već godinama van domašaja evropskih vlasti, a Telegraf nije uspio da dobije njegov komentar povodom ovih navoda.
Ruski obavještajci u srcu Beča
„Najgore čuvana tajna u Evropi jeste da veliki dio ruskog diplomatskog osoblja u Beču, jednom od najvećih ruskih diplomatskih predstavništava na kontinentu sa više od 500 zaposlenih, čine pripadnici ruskih obavještajnih službi, uključujući SVR i GRU“, tvrdi Robert Klark, saradnik vašingtonskog instituta Yorktown, koji se bavi pitanjima nacionalne bezbjednosti.
„Situaciju dodatno komplikuju dugogodišnja ustavna neutralnost Austrije i njen pravni okvir, koji su omogućili stvaranje povoljnih uslova za djelovanje ruskih obavještajnih službi“, dodao je Klark.
„Iako je Austrija protjerala veliki broj ruskih diplomata, Beč je i dalje jedno od glavnih uporišta ruskog uticaja i obavještajnih operacija. Zbog toga ne iznenađuje što ruske službe koriste takvo relativno bezbjedno okruženje za pokušaje destabilizacije političkog rukovodstva drugih država“, kazao je on.
„Ono što posebno zabrinjava, u poređenju sa 2021. godinom i periodom prije početka rata u Ukrajini, kada je Kurc bio na vlasti, jeste sve veća spremnost Rusije da pribjegava agresivnijim metodama špijunaže, prinude i sabotaže“, istakao je Klark.
Prema njegovoj ocjeni, cilj takvih aktivnosti je podsticanje podjela među evropskim državama, njihovim vladama i institucijama, kako bi se oslabili zajednički mehanizmi kojima se Evropa suprotstavlja ruskim aktivnostima.
Austrija kao žarište špijunaže
Ed Arnold, viši saradnik britanskog instituta Royal United Services Institute, kazao je za Telegraf da ruske obavještajne službe nastoje da „izazivaju haos, nered i poremećaje“.
„Čak i kada same ne izazovu probleme, spremno će iskoristiti postojeće okolnosti kako bi dodatno produbile političke nesuglasice i podjele“, objasnio je Arnold.
On ističe da je Austrija već dugo „žarište špijunaže“ i da ju je Rusija vjerovatno smatrala „lakom metom“ za sprovođenje neprijateljskih aktivnosti. Dodao je i da Marsalek možda preuveličava sopstvenu ulogu u političkom padu Sebastijana Kurca.
„Ako u tom svijetu želite da izgradite reputaciju osobe koja može da rješava stvari iza kulisa, onda su vam potrebne pohvale“, kazao je Arnold.
Portparol austrijskog Ministarstva unutrašnjih poslova izjavio je da ne može komentarisati istrage koje su u toku, a odnose se na Marsaleka i njegovu mrežu.
Iz tog resora su za Telegraf poručili da austrijska kriminalistička obavještajna služba ne iznosi informacije niti komentariše istrage i postupke koji su u toku, kao i da ne otkriva podatke o konkretnim osobama.
: