Ova evropska država prošla je kroz nevjerovatnu ekonomsku transformaciju, a najnovije prognoze pokazuju da bi njen uspon mogao da promijeni odnose među najmoćnijim evropskim privredama.
Kada je poljski premijer Donald Tusk u septembru prošle godine izjavio da Poljska ulazi u "klub bilionera", kojem pripada svega dvadesetak svjetskih ekonomija, mnogi su u toj izjavi vidjeli simboličnu potvrdu ogromnog preokreta. Zemlja iz koje su decenijama ljudi odlazili u potrazi za boljim životom postala je jedan od najvažnijih evropskih ekonomskih centara, u koji se sve više ljudi doseljava.
Prije samo 35 godina Poljska je izgledala potpuno drugačije. Poljaci su šećer i brašno kupovali na bonove, a njihove plate iznosile su svega desetinu zarade stanovnika Zapadne Njemačke.
Danas je situacija znatno drugačija, a ekonomisti Poljsku navode kao pozitivan primer u trenutku kada se ekonomski pesimizam širi Evropskom unijom.
Prema podacima Eurostata navedenim u izvještaju, poljski BDP po stanovniku dostigao je 55.340 dolara u 2025. godini, odnosno 85 odsto prosjeka Evropske unije.
Poljska je premašila prag nominalnog BDP-a od bilion dolara i ozbiljno se približava tome da prestigne Švajcarsku.
U aprilskom izvještaju Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će nominalni BDP Poljske do 2028. godine dostići oko 1,25 biliona dolara, čime bi poljska ekonomija premašila švajcarsku po ukupnoj veličini.
Šta je ključ poljskog ekonomskog uspjeha?
Sjedinjene Američke Države, koje ove godine predsjedavaju grupom G20, najavile su da će na samit u Majamiju pozvati i Poljsku, kao i da će podržati njene napore da postane punopravna članica ove grupe.
"Nacija koja je nekada bila zarobljena iza Gvozdene zavese pridružiće nam se kako bi zauzela svoje zasluženo mjesto u grupi G20. Uspjeh Poljske dokaz je da je usmjerenost na budućnost bolji put od usmjerenosti na stare nepravde. To pokazuje kako partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i američkim kompanijama može da podstakne zajednički prosperitet i rast", izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio u decembru prošle godine.
Međutim, postavlja se pitanje da li je za takav ekonomski razvoj zaista zaslužno samo partnerstvo sa SAD, kako tvrdi Rubio.
Ekonomisti ističu da je riječ o kombinaciji nekoliko faktora, od tržišnih reformi, relativno velike domaće ekonomije, ulaganja u proizvodnju i infrastrukturu, do korišćenja evropskih fondova, suzbijanja korupcije na nižim nivoima vlasti i razvoja obrazovane radne snage.
"Jedan od najvažnijih faktora poljskog ekonomskog rasta bila je brza izgradnja snažnog institucionalnog okvira za poslovanje", izjavio je za agenciju AP ekonomista Marćin Pjonktkovski sa Univerziteta Kozminski.
To uključuje uspostavljanje antimonopolskih agencija i regulatornih tijela, čime je omogućeno da poljska ekonomija "ne postane plen koruptivnih praksi i oligarha, kao što se dogodilo drugde u postkomunističkom svetu".
Ekonomske reforme promijenile Poljsku
Plan ekonomskih reformi koji se povezuje sa tadašnjim ministrom finansija Lešekom Balcerovičem liberalizovao je cijene i trgovinu, otvorivši put privatizaciji i razvoju tržišne ekonomije.
Međutim, transformacija nije bila ni automatska ni bezbolna.
Tranzicija je donijela visoku inflaciju, pad proizvodnje u pojedinim sektorima i nezaposlenost.
Dugoročno su, ipak, stvoreni uslovi za razvoj malih i srednjih privatnih preduzeća, priliv stranog kapitala i jačanje bankarskog i finansijskog sektora.
Prema podacima Svjetske banke, nominalni BDP Poljske porastao je sa približno 66 milijardi dolara 1990. godine na oko 1,035 biliona dolara 2025. godine, odnosno na gotovo 16 puta veću vrijednost.
Ulazak u Evropsku uniju 2004. godine i Šengenski prostor 2007. otvorio je brojne nove mogućnosti.
Poljske kompanije dobile su pristup jedinstvenom evropskom tržištu, zemlja je privukla strane investicije, a evropska sredstva pomogla su modernizaciji infrastrukture.
U periodu od 2014. do 2020. godine Poljskoj je kroz evropske strukturne i investicione fondove dodeljeno oko 91,3 milijarde eura.
Članstvo u EU olakšalo je Poljacima odlazak na rad u druge države članice, a iseljavanje nakon 2004. postalo je važan dio poljske ekonomske priče.
Međutim, sa rastom privrede promijenio se i smer migracionih tokova, pa su Poljaci postepeno počeli da se vraćaju sa ušteđevinom i iskustvom stečenim u inostranstvu.
Istovremeno, poljsko tržište rada počelo je da privlači radnike iz drugih zemalja.
Prema podacima poljskog statističkog zavoda GUS, krajem decembra 2025. godine u Poljskoj je radilo oko 1,14 miliona stranih državljana, što je 7,2 odsto više nego godinu ranije.
Većinu strane radne snage, oko 67 odsto, čine Ukrajinci.
Poljska postaje i velika vojna sila
Poljska je poslednjih godina dobila i na geopolitičkom značaju.
Njena uloga na istočnom krilu NATO-a, granica sa Ukrajinom i Belorusijom, kao i rat u Ukrajini, podstakli su snažno povećanje izdvajanja za odbranu.
Prema procjenama NATO-a za 2025. godinu, Poljska je članica koja izdvaja najveći udio BDP-a za odbranu, približno 4,5 odsto.
Veliki dio tih sredstava namijenjen je nabavci vojne opreme iz inostranstva, a ne domaćoj proizvodnji.
Međutim, kako ističe Katažina Žentaževska, glavna makroekonomska analitičarka za srednju i istočnu Evropu u Erste grupi, važan pokretač poljskog ekonomskog rasta jeste domaća privatna potrošnja, a ne izvoz.
"To je jedan od stubova rasta", rekla je ona za "Dojče vele", ističući da snažno domaće tržište podržavaju niska nezaposlenost i rast realnih plata.
To zemlji omogućava i da bude relativno zaštićena od spoljnih ekonomskih šokova.
Iza ekonomskog uspjeha kriju se i ozbiljni problemi
Iako Poljska bilježi ekonomski prosperitet, nisu svi uvjereni da će se takav razvoj nastaviti.
Starenje stanovništva i niska stopa nataliteta znače da će u budućnosti biti sve manje radnika koji će moći da izdržavaju penzionere.
Plate su porasle, ali su i dalje niže od proseka Evropske unije.
Prema podacima koje prenosi "Juronjuz", prosječna mjesečna bruto plata u Poljskoj 2023. godine iznosila je 1.505 eura, dok je prosjek EU bio 3.155 eura.
Zemlja se suočava i sa rastućim javnim dugom.
Prema podacima Eurostata, budžetski deficit dostigao je 7,3 odsto BDP-a, znatno premašivši referentnu vrijednost od tri odsto utvrđenu fiskalnim pravilima Evropske unije.
Ekonomisti kao razlog za zabrinutost navode i jačanje krajnje desnih stranaka koje zagovaraju "Poleksit", odnosno izlazak Poljske iz Evropske unije.
Prema anketi Instituta za tržišna i društvena istraživanja, sprovedenoj za "Polsat njuz" i objavljenoj u martu, izlazak iz EU podržava oko 23 odsto Poljaka, dok približno 73 odsto podržava ostanak u Uniji.
Uprkos izazovima, ekonomska transformacija Poljske tokom prethodnih 35 godina pokazuje koliko se položaj jedne države može promijeniti kroz reforme, investicije i razvoj institucija.
Ipak, pred Poljskom ostaje pitanje kako da očuva rast, odgovori na demografske izazove i obezbijedi dugoročnu stabilnost svoje ekonomije.
(Jutarnji/Mondo)