Papa Lav XIV uspješno je operisan u bolnici Đemeli gdje mu je zbog kancera uklonjen dio desnog plućnog krila, a ljekari poručuju da se uspješno oporavlja.
Papa Lav XIV uspješno je operisan i odstranjen mu je donji režanj desnog plućnog krila jer je izraslina koja je tamo otkrivena bila kancerogena, objavio je Vatikan.
Papa, koji ima 71 godinu, operisan je u rimskoj bolnici Đemeli nakon što mu je na rutinskom sistematskom pregledu otkrivena izraslina na plućima.
"Čvor koji je Papi uklonjen tokom 90-minutne hirurške operacije u utorak u bolnici Đemeli u Rimu bio je kancerogen, što je zahtijevalo odstranjivanje donjeg režnja desnog plućnog krila. Operacija je potvrdila dijagnozu adenokarcinoma pluća, kao što se i sumnjalo na osnovu predoperativnih pregleda", saopštio je Vatikan.
Papa se probudio i odmara se u bolničkoj sobi. Vatikan je ranije objavio da bi oporavak trebalo da traje nedelju dana i da su svi njegovi javni događaji otkazani do 20. oktobra. Riječ je o prvom Papinom ozbiljnijem zdravstvenom problemu u 17 mjeseci njegovog pontifikata.
Rak pluća je jedan od vodećih uzroka smrti od karcinoma u Sjedinjenim Američkim Državama, ali stručnjaci napominju da je liječenje uglavnom uspješno ako se bolest otkrije u ranoj fazi, piše Vašington post.
Šta je adenokarcinom pluća?
Adenokarcinom je vrsta raka koja se može pojaviti u različitim organima, a ujedno je i najčešći podtip raka pluća. Iako se često dijagnostikuje kod pušača, može se razviti i kod osoba koje nikada nisu pušile.
Ostali faktori rizika su izloženost plinu radonu, azbestu i pasivnom pušenju. Simptomi mogu biti hronični kašalj, iskašljavanje krvi ili sluzi, kratak dah i bol u grudima. Ipak, ovaj rak se često razvija bez ikakvih primjetnih simptoma.
Kako se liječi?
Ako se otkrije u ranoj fazi, tumor se može hirurški ukloniti, a stope dugoročnog preživljavanja su dobre, objašnjava Raja Flores, načelnik Odjeljenja za torakalnu hirurgiju u zdravstvenom sistemu Maunt Sinaj u Njujorku. Ljekari ponekad uklanjaju dio pluća, što je zahvat kojem je podvrgnut i papa Lav, kako bi osigurali da je odstranjeno sve kancerogeno tkivo.
Flores ističe da pacijenti dobrog opšteg zdravlja i nakon operacije pluća mogu da vježbaju i vode normalan život.
"Imao sam pacijente koji su nakon takvog zahvata trčali maratone. Uvijek postoji mogućnost povratka bolesti, takozvanog recidiva, zbog čega pacijenti nakon operacije obično idu na CT preglede svakih šest mjeseci", rekao je on.
Vjerovatnoća recidiva zavisi od veličine tumora i stadijuma u kojem je bolest otkrivena. Metode poput imunoterapije ili hemoterapije mogu se primijeniti za smanjenje tumora prije operacije ili nakon nje, kako bi se uništile preostale ćelije raka. Ako se rak previše proširio po tijelu, operacija možda nije opcija.
Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama je 2024. godine od raka pluća umrlo oko 128.000 ljudi. Ishodi liječenja uveliko zavise od trenutka postavljanja dijagnoze. Ukupna stopa petogodišnjeg preživljavanja je oko 30 odsto, dok kod lokalizovanog raka pluća raste na oko 60 odsto.
"Statistike o petogodišnjem preživljavanju zasnivaju se na istorijskim podacima i ne moraju odražavati ishod za svakog pojedinačnog pacijenta", rekao je Edvard Čan, voditelj torakalne hirurgije u bolnici MedStar Vašington.
Prevencija
Stručnjaci ističu da su prestanak pušenja i redovni preventivni pregledi ključni koraci koje pojedinci mogu preduzeti.
Smjernice za skrining na rak pluća su složene. Američka radna grupa za preventivne usluge preporučuje preglede osobama od 50 do 80 godina koje su dugo i mnogo pušile, bez obzira na to da li su još uvijek aktivni pušači ili su prestali da puše u poslednjih 15 godina. Onima koji ispunjavaju te kriterijume, pregled CT-om niske doze zračenja obično pokriva zdravstveno osiguranje.
Neki stručnjaci zalažu se za ublažavanje tih kriterijuma kako bi više ljudi imalo pravo na pregled. Američko društvo za borbu protiv raka, na primer, preporučuje pregled svima u dobi od 50 do 80 godina koji su u prošlosti mnogo pušili.
Pacijenti bi takođe trebalo da razgovaraju sa lekarima o eventualnim simptomima ili porodičnoj istoriji bolesti. Ipak, budući da se rak pluća često razvija bez simptoma, skrining je najvažniji alat za rano otkrivanje, zaključuje Čan.