Marta Kos najavila je strože mjere za nove članice EU, uključujući probni period od 15 godina za očuvanje demokratskih vrednosti.
Evropska komisija želi da osigura da se među sljedećom generacijom država članica EU ne ponovi slučaj Viktora Orbana, dok izlaže planove za pripremu proširenja bloka na istočnu Evropu u narednih nekoliko godina.
U intervjuu za Gardijan i druge evropske listove, evropska komesarka za proširenje Marta Kos izložila je prijedloge za posebne zaštitne mehanizme kako bi se blok zaštitio od lidera koji bi mogli da krše demokratske vrijednosti i drže proces donošenja odluka kao taoca, što je obrazac ponašanja koji je za mnoge oličavao mađarski premijer.
"Nema više Viktora Orbana", rekla je Kos. "Moramo imati brže mehanizme od samog Člana 7 (sankcije koja omogućava suspenziju prava glasa države članice) ako bi nove članice išle protiv vladavine prava, demokratije ili naših vrijednosti."
Prema planovima koje je Kos objavila u utorak, svaka nova država članica EU suočila bi se sa probnim periodom od 15 godina, tokom kojeg bi joj mogla biti oduzeta prava glasa ili sredstva iz fondova EU zbog kršenja osnovnih demokratskih vrijednosti ili lojalnosti EU, odnosno principa iskrene saradnje. Planove bi morale da prihvate države članice EU, piše Gardijan.
Član 7 Ugovora o EU omogućava državama članicama da oduzmu pravo glasa državi članici koja krši pravila zbog "ozbiljnog i trajnog kršenja" demokratskih vrijednosti. Međutim, ova takozvana nuklearna opcija nikada nije aktivirana, uprkos dugotrajnim raspravama o nazadovanju demokratije u Poljskoj i Mađarskoj pod prethodnim vladama.
Krajnja sankcija nikada nije primijenjena, uglavnom zato što su dva centralnoevropska saveznika koristila svoje pravo veta da bi se međusobno zaštitila.
Prema novim prijedlozima, prag za suspenziju prava glasa, ili neku drugu kaznu, zbog kršenja demokratskih standarda bio bi niži. Jedan zvaničnik EU izjavio je: "Ovo je velika inovacija i važna poruka građanima u zemljama koje su skeptičnije prema proširenju da imamo veoma snažan okvir čak i ako nešto pođe po zlu nakon proširenja."
Međutim, zvaničnici su priznali da bi ova vremenski ograničena zaštitna mjera na kraju istekla.
"Kada bi ova (zaštitna mjera) bila neograničena, imali bismo... situaciju u kojoj postoje članice prvog i drugog reda", rekla je Kos.
4 zemlje predvodnice procesa evrointegracija
Poziv na strože zaštitne mehanizme dolazi u trenutku novog zamaha u proširenju EU, pri čemu su Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina označene kao predvodnice procesa.
Izbijanje rata u Ukrajini u februaru 2022. godine naglo je vratilo pitanje proširenja EU u prvi plan, nakon godina zastoja. Ukrajina i Moldavija podnijele su zahtjeve za članstvo u EU samo nekoliko dana nakon ruskog napada, što je pokrenulo napore za pridruživanje EU na Zapadnom Balkanu – regionu od 17,4 miliona stanovnika u kojem se Rusija i Kina nadmeću za uticaj.
Trenutnih 27 država članica EU mora jednoglasno da se saglasi sa prijemom novih članica, pri čemu je skepticizam posebno visok među francuskim i češkim biračima.
Uprkos tome, Kos je izjavila da vjeruje da je proširenje politički moguće.
"Države članice takođe razumiju šta je u igri", rekla je ona, ukazujući na borbu za uticaj u istočnoj Evropi i na Balkanu. Rusiju i Kinu označila je kao "spoljne remetilačke faktore koji ciljaju naše kandidate".
Opisujući proširenje kao "strateški interes", rekla je: "Ako nismo u stanju da integrišemo naše susjedstvo, doći će neko drugi i iskoristiti ih kao oružje protiv nas."
Kao primjer, navela je da je Rusija "investirala milione" pokušavajući da odvrati zemlje od evropskog puta, pominjući izbore u Moldaviji, zemlji kandidatu za EU, i Jermeniji, koja teži bližim vezama sa EU. S druge strane, kako je sugerisala, Kina koristi svoj ekonomski uticaj kao investitor kako bi uticala na te zemlje.
Zvaničnici EU se nadaju da će sljedeće nedjelje otvoriti pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom o dvije pregovaračke oblasti prava EU. Riječ je o "klasterima", tematskim grupama pregovaračkih poglavlja, za unutrašnje tržište i konkurentnost, širokom spektru pravnih tekovina EU koji obuhvata ekonomsku i monetarnu politiku, poresku politiku, istraživanje i medije.
Kos je rekla da je "prerano za spekulacije" o tome da li zemlja koja je u ratu ili ima zamrznuti konflikt na svojoj teritoriji može postati članica EU. Potvrdila je da ukrajinski poljoprivrednici koji proizvode žito neće dobijati subvencije EU, dok se istovremeno suočavaju sa ograničenjima na tržištu EU.
Zvaničnici su naveli da Ukrajina, poznata kao žitnica Evrope i ključni snabdjevač Afrike i Bliskog istoka u predratnom periodu, ima drugačije razmjere proizvodnje u poređenju sa državama članicama EU.
Pred liderima EU teški izbori
Lideri EU razgovaraće o ovim idejama sljedeće nedjelje, kada će se suočiti sa teškim izborima.
Kako bi se izbjegla blokada u potencijalnoj EU sa 35 članica, vlade će biti pozvane da se odreknu prava veta na pitanja kao što su oporezivanje i politika sankcija – i da prihvate da možda neće uvijek imati svog evropskog komesara u Briselu.
Pokušaji smanjenja veličine Evropske komisije u prošlosti nailazili su na otpor, posebno irskih birača koji su 2008. godine odbacili Lisabonski ugovor, dijelom zato što su se protivili gubitku stalnog irskog visokog zvaničnika. Irska je sljedeće godine glasala za ugovor, nakon što su se lideri EU obavezali da će izvršna vlast EU nastaviti da ima po jednog komesara za svaku državu članicu.
(MONDO)