Smrt 28-godišnje radnice instituta za istraživanje kuge u Sibiru izazvala je međunarodnu zabrinutost, dok Rusija tvrdi da nema opasnosti od epidemije.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će uskoro razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o smrti radnice laboratorije u centru za istraživanje kuge u Sibiru.
„Za sada vodimo veoma ozbiljne razgovore“, rekao je Tramp, dodajući da će o razgovorima sa ruskim liderom moći da izvijesti „vjerovatno“ u četvrtak.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, međutim, rekao je da telefonski razgovor dvojice predsjednika nije zakazan.
Ruski zvaničnici navode da istražuju uzrok smrti 28-godišnje žene i nijesu potvrdili da je riječ o plućnoj kugi, na koju se sumnja. Istovremeno insistiraju da ne postoji opasnost od epidemije.
Mongolija je, prema navodima AFP-a, naredila uvođenje mjera zdravstvenog nadzora na granici sa Rusijom, dok je Litvanija počela pripreme za slučaj eventualne pojave bolesti.
Plućna kuga predstavlja ozbiljnu infekciju pluća i često se opisuje kao najvirulentniji oblik kuge.
SZO traži transparentnost od Rusije
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je Rusiju da bude transparentna.
„Pravovremena, potpuna i transparentna razmjena informacija u skladu sa Međunarodnim zdravstvenim propisima ključna je za razjašnjavanje oprečnih izvještaja i omogućavanje tačne procjene potencijalnih rizika po javno zdravlje“, rekao je Tedros.
Peskov je u srijedu rekao novinarima da je rusko prijavljivanje smrti SZO bilo u skladu sa standardnom praksom, dok je medije optužio za objavljivanje „lažnih informacija“.
Sjedinjene Američke Države poslale su Rusiji zvaničnu diplomatsku poruku kojom su zatražile dodatne informacije. Peskov je rekao da nije upoznat sa takvim zahtjevom, prenosi BBC.
Skoro 200 ljudi bilo pod nadzorom
Prvi izvještaji pojavili su se u petak, kada je objavljeno da je skoro 200 ljudi stavljeno pod zdravstveni nadzor u Irkutskoj oblasti nakon smrti radnice laboratorije.
Ruski mediji identifikovali su preminulu kao Darju Šipilovu. Prema tim navodima, ona se razboljela nekoliko dana prije smrti.
Pojavili su se i nepotvrđeni izvještaji prema kojima se razboljela nakon što je navodno razbila epruvetu sa patogenom u Institutu za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka, gdje je radila, ili nakon terenskog putovanja u područje u kojem se kuga prirodno pojavljuje među divljim glodarima.
Nijedna od te dvije verzije za sada nije potvrđena.
Dok su SAD i SZO tražili dodatne informacije, ruska služba za zaštitu zdravlja potrošača Rospotrebnadzor saopštila je da „ne postoje epidemiološki rizici za stanovništvo Irkutska i Irkutske oblasti“.
Prema navodima te institucije, više od 90 odsto osoba koje su bile u kontaktu sa preminulom završilo je medicinski nadzor i kod njih „nijesu otkriveni zdravstveni poremećaji povezani sa infektivnom patologijom“. :
Mongolija pojačala nadzor granice
Vlada susjedne Mongolije naredila je uvođenje mjera „zdravstvenog nadzora“ na granici sa Rusijom, javio je AFP.
Ministarstvo zdravlja te zemlje saopštilo je da će održavati kontinuirani nadzor i praćenje kako bi spriječilo potencijalne rizike.
Naglašeno je da je riječ o mjeri predostrožnosti i da je „trenutni nivo rizika nizak“.
Litvansko Ministarstvo zdravlja takođe je saopštilo da su izvršene pripreme za eventualni slučaj bolesti u toj zemlji.
Laboratorijsko testiranje je dostupno, eventualni pacijenti bili bi izolovani u infektivnim bolnicama, njihovi kontakti identifikovani, a država raspolaže zalihama odgovarajućih ljekova, rekla je Nerija Kaulakien iz litvanskog Ministarstva zdravlja za agenciju ELTA.
Ona je naglasila da trenutno nema dokaza o „povećanom riziku od kuge“.
Rusija prvo saopštila da je umrla od upale pluća nepoznatog uzroka
Neposredno nakon smrti radnice laboratorije, Rospotrebnadzor je saopštio da je žena preminula od „upale pluća neutvrđene etiologije“ i da testiranjem nijesu pronađeni „mikroorganizmi povezani sa njenim profesionalnim aktivnostima“.
Međutim, nakon tog saopštenja, jedan provladin federalni medij obrisao je pet objava u kojima se pominjao mogući slučaj kuge.
Vlasti u gradu Bajkalsku takođe su obrisale poruku u kojoj su građanima savjetovale da ne putuju u Šelehov zbog mogućeg slučaja zaraze kugom.
Spekulacije o smrti radnice laboratorije dovele su do razmjene poruka između Rusije i SAD, kao i pitanja o mogućnosti širenja bolesti van Rusije.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da SAD imaju na raspolaganju „mjere“ kojima bi mogle da pomognu Rusiji ukoliko se ispostavi da je situacija ozbiljnija nego što se trenutno tvrdi.
Plućna kuga može brzo da napreduje
Prema podacima SZO, plućna kuga ima veoma kratak period inkubacije, koji ponekad traje samo 24 sata, i može biti smrtonosna ukoliko se bolest ne dijagnostikuje i ne liječi na vrijeme.
Ljudi mogu da se zaraze ujedom zaražene buve, kontaktom sa tjelesnim tečnostima ili kontaminiranim materijalima, kao i udisanjem respiratornih čestica.
Među simptomima su otežano disanje i kašalj, koji može biti praćen iskašljavanjem sa primjesama krvi.
Bakterija koja izaziva kugu, Yersinia pestis, prisutna je među glodarima poput mrmota u tom području.
Kuga je u 14. vijeku, kada je bila poznata kao „Crna smrt“, odnijela živote ogromnog dijela evropskog stanovništva.
Institut za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka osnovan je prije nešto više od jednog vijeka, kao odgovor na epidemiju koja je izbila dvadesetih godina prošlog vijeka.