Nasin rover Kjuriositi snimio je zoru na Marsu, otkrivši drevne stjenovite grebene stare tri milijarde godina, čije će istraživanje pomoći u razumijevanju geološke prošlosti Crvene planete.
NASA je danas objavila fotografiju zore na površini Marsa koju je snimio njen rover Kjuriositi (Curiosity). Na fotografiji se vidi kako Sunčeva svjetlost obasjava nazubljene stene nastale prije više milijardi godina, dok vozilo veličine automobila nastavlja da istražuje planetarnog susjeda Zemlje.
Rover Kjuriositi sleteo je 2012. godine u krater Gejl (Gale), u blizini Marsovog ekvatora, a od 2014. godine penje se na Maunt Šarp (Mount Sharp), planinu visoku pet kilometara koja se uzdiže sa dna kratera. Fotografiju je snimila kamera Mastcam na roveru sa šest točkova, otprilike sat vremena nakon izlaska Sunca iznad pejzaža u čijoj se daljini nalaze litice oblikovane djelovanjem vetra.
"Svijetli, nazubljeni vrhovi u daljini su sloj stijena koji se po izgledu prilično razlikuje od svih slojeva kroz koje je rover do sada prošao. Smatramo da je nekada bila riječ o sedimentu koji je nanosio vjetar, možda pijesku ili čak pepelu koji je u krater dospio zbog obližnje vulkanske aktivnosti. Nakon što se sediment pretvorio u stijenu, hiljade i hiljade godina djelovanja vjetra oblikovale su taj sloj u grebene zvane jardang", rekao je planetarni naučnik Ešvin Vasavada iz Nasine Laboratorije za mlazni pogon u Kaliforniji i vođa projekta Kjuriositi.
Prema Vasavadi, sloj jardanga je najvjerovatnije nastao prije otprilike tri milijarde godina, otprilike u isto vrijeme kada i ostatak planine. Taj sloj se proteže oko 16 kilometara sjeverozapadnim područjem Maunt Šarpa.
"Međutim, čini se da sloj jardanga nije dio neprekinutog niza slojeva koji čine svojevrsnu slojevitu strukturu Maunt Šarpa. Nastao je nešto kasnije. Nalazi se iznad onoga što geolozi nazivaju diskordancijom, vremenskim jazom tokom kojeg su prethodni slojevi erodirali prije nego što su na njih naneseni novi slojevi", rekao je Vasavada. Rover se tokom postepenog uspona na planinu popeo više od jednog kilometra u visinu, što je najveća visinska razlika koju je neki rover do sada savladao na Marsu, navodi NASA.
NASA se nada da će Curiosity stići do sloja jardanga 2027. ili 2028. godine
Maunt Šarp je izgrađen od slojeva, od kojih svaki bilježi jedno razdoblje geološke prošlosti planete. Proučavajući te slojeve, naučnici su saznali više o vodenim površinama koje su davno prekrivale ovo područje.
Bilo je to u vrijeme kada je Mars bio vlažniji i topliji nego što je danas, kada je hladan i pust. Vasavada je rekao da se NASA nada da će rover stići do sloja jardanga 2027. ili 2028. godine, kada će svojim instrumentima detaljno proučiti njegovu geologiju.