Trampova administracija u tajnosti pregovara sa Kinom o međusobnim posjetama nuklearnim postrojenjima. Cilj je smanjenje tenzija, ali stručnjaci sumnjaju u iskrene namjere Pekinga.
Trampova administracija je razmatrala mogućnost započinjanja uzajamnih poseta nuklearnim postrojenjima sa Kinom i planira da nastavi sa zalaganjem za ovu inicijativu tokom predstojećih sastanaka uživo u narednim mjesecima, navode izvori upoznati sa situacijom, piše CNN.
Ovi razgovori, koji su za sada neformalni i preliminarni, odvijaju se u trenutku kada u Sjedinjenim Američkim Državama raste zabrinutost zbog ubrzanog razvoja kineskog nuklearnog programa, kao i nakon što je prošle godine istekao poslednji preostali sporazum o kontroli naoružanja između SAD i Rusije. Pokušaj uspostavljanja trilateralnog sporazuma počeo je još tokom Trampovog prvog mandata, ali do sada nije ostvaren konkretan napredak, a zvanični pregovori o novom sporazumu nisu ni započeti, pošto Kina i Rusija uglavnom ignorišu ozbiljnije američke napore za uspostavljanje dijaloga.
Ideju o međusobnim posjetama prvobitno su izneli Kinezi tokom ovogodišnjih susreta sa američkim zvaničnicima, naveo je jedan izvor. Ovo bi moglo da ukaže na to da je komunistička država otvorena za mere izgradnje povjerenja, koje bi potencijalno mogle da otvore put ka sveobuhvatnijem sporazumu. Razgovaralo se o posetama nacionalnim laboratorijama Ministarstva energetike SAD, kao i ekvivalentnim postrojenjima u Kini. Izvor je dodao da bi SAD bile otvorene i za razgovore o posjetama poligonima za nuklearna testiranja.
Dosadašnji nuklearni pregovori između američkih i kineskih zvaničnika na radnom nivou uglavnom su se odvijali na marginama okupljanja pet stalnih članica Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (tzv. P5), navode izvori.
Koncept omogućavanja posjeta nuklearnim postrojenjima mogao bi da pokrene sa mrtve tačke američke napore da uključe Kinu u pitanja u vezi sa strateškom stabilnošću, i potencijalno posluži kao osnova za trilateralni sporazum. Međutim, Kina ostaje čvrsto pri stavu da neće učestvovati u razgovorima koji bi mogli da ograniče njeno nuklearno naoružavanje. Trenutno, SAD posjeduju znatno veći nuklearni arsenal sa oko 5.000 nuklearnih bojevih glava, dok Kina ima oko 600. Ipak, Kina proširuje svoju nuklearnu infrastrukturu i procjenjuje se da će u narednoj deceniji proizvesti još stotine bojevih glava.
Portparol Stejt departmenta uputio je pitanja Beloj kući, koja nije željela da komentariše ove navode. Zatražen je i komentar od kineske ambasade u Vašingtonu. Prošlog četvrtka u Kini je počeo jednonedeljni praznik (Nacionalni dan) tokom kojeg su sve državne institucije zatvorene.
Pol Din, bivši vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara koji je nadgledao američke napore u kontroli naoružanja, izjavio je da bi administracija svakim pregovorima sa Kinom o nuklearnom naoružanju trebalo da pristupi "širom otvorenih očiju". Ipak, dodao je da bi međusobne posjete bile "izuzetno vrijedna mjera za izgradnju povjerenja", koja bi mogla da postavi informativne i diplomatske temelje za dalji rad na smanjenju nuklearnog rizika između dvije zemlje.
"Ovo je veoma opasno vrijeme, a vrlo je malo zaštitnih mehanizama kada je riječ o nuklearnim odnosima između SAD i Kine", rekao je Din, koji je sada potpredsjednik nevladine organizacije Inicijativa za nuklearnu pretnju (Nuclear Threat Initiative). Predsjednik Donald Tramp izrazio je podršku trilateralnim pregovorima o kontroli naoružanja između SAD, Rusije i Kine tokom prošlomjesečnog susreta sa kineskim liderom Si Đinpingom. Ipak, tokom tog razgovora nije bilo riječi o mogućnosti posjeta nuklearnim postrojenjima, naveo je američki zvaničnik.
Si Đinping tada nije ostavio otvoren prostor za razgovore o trilateralnom sporazumu. On je ukazao na to da su američki i ruski nuklearni arsenali znatno veći od kineskog – što je argument koji kineski zvaničnici rutinski koriste kako bi izbegli razgovore koji bi mogli da dovedu do ograničavanja njihovih zaliha prije nego što se izjednače sa SAD, dodao je zvaničnik.
Ipak, kontrola nuklearnog naoružanja je već dugo u fokusu Trampa, za koga se očekuje da će se kasnije ove godine još dva puta sastati sa Si Đinpingom. Očekuje se da će do tada biti održani dalji razgovori na nižim nivoima o mogućim posjetama nuklearnim lokacijama, rekli su izvori.
Inspekcije nuklearnih postrojenja na terenu su kroz istoriju korišćene kao ključni alat za verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), kako bi se osiguralo da države poštuju obavezu korišćenja ovih objekata isključivo u mirnodopske svrhe.
Skepticizam u vezi sa kineskim motivima
Stručnjaci i bivši američki zvaničnici ohrabreni su ovim razgovorima, ali nisu uvjereni da će oni odmah dovesti do konkretnog proboja u pregovorima i postizanja sporazuma.
"Ovo se mora shvatiti ozbiljno. Moglo bi da predstavlja odličan početak", rekao je bivši američki zvaničnik koji je poslednjih godina učestvovao u neformalnim pregovorima (Track II diplomatija) sa Kinom o strateškoj stabilnosti.
Skeptici, međutim, upozoravaju da su Kinezi možda plasirali ovu ideju kako bi stvorili pozitivnu atmosferu ili ostavili utisak da ozbiljno pristupaju temi nuklearnih arsenala. Bivši američki zvaničnici i stručnjaci doveli su u pitanje iskrenost takve ponude.
"Pred veliki samit, ukoliko Kinezi mogu da puste 'probne balone' kako bi ostavili dobar utisak, oni će to i uraditi", izjavio je drugi bivši američki zvaničnik specijalizovan za nuklearna pitanja. "To ih čini da djeluju velikodušnije tokom pregovora dvije strane". On je dodao da Kinezi možda imaju "skrivene motive".
Prije oko godinu dana, Tramp je izjavio da će SAD nastaviti nuklearna testiranja "na jednakoj osnovi" sa Kinom i Rusijom. Međutim, od te izjave do danas nije zabilježeno nijedno američko nuklearno testiranje. Ranije ove godine, administracija je optužila Kinu za sprovođenje tajnog nuklearnog testa 2020. godine, uz korišćenje tehnike poznate kao "dekavplovanje" (decoupling). Ova metoda je osmišljena za izbegavanje detekcije tako što se eksplozija izvodi u praznoj pećini, čime se minimizira seizmički potres.
Direktorat za neproliferaciju Nacionalne uprave za nuklearnu bezbednost (NNSA) sproveo je prošle nedelje podzemnu, nenuklearnu eksploziju od 16 tona na poligonu u Nevadi. Prema rečima portparola agencije, to je drugi eksperiment u dugogodišnjoj seriji testova dizajniranih da simuliraju navodni kineski test. Eksplozija je NNSA-u i drugim entitetima pružila priliku da provere efikasnost novih metoda i opreme za detekciju ovakvih, skrivenih testova.
"Američku inovativnost ne možete da izbjegnete", naveo je u saopštenju administrator NNSA, Brendon Vilijams.
Trampova administracija takođe radi na predlogu koji bi omogućio pouzdanu verifikaciju da se na nuklearnim postrojenjima ne sprovode nuklearna testiranja niskog kapaciteta (low-yield). Taj predlog bi kasnije ove godine mogao da bude predstavljen grupi P5, rekao je jedan američki zvaničnik. Za sada nije poznato kakva bi tehnička oprema mogla da bude dio tog predloga.
Džerald Braun, koji proučava kinesku vojsku pri nevladinoj organizaciji Savet za spoljne odnose (Council on Foreign Relations), ističe da "nije previše optimističan", ali dodaje da je plan o međusobnim posjetama, ukoliko bude sproveden, "potencijalni tračak nade" za smanjenje nuklearnog rizika između SAD i Kine.
Braun, bivši obavještajni analitičar Stejt departmenta, ocijenio je da je tekuće kinesko nagomilavanje nuklearnog oružja "duboko povezano sa političkim ciljevima, odnosno sa njenim agresivnim ambicijama u pogledu Tajvana". Prema njegovim riječima, Kina je istorijski posmatrala nuklearne pregovore kao "alat za dobijanje političkih ustupaka" u vezi sa Tajvanom, a ne kao iskren cilj politike.
"Nećete znati šta je sve na stolu dok se ne upustite u pažljiv i rigorozan proces, kako biste vidjeli da li je to u našem interesu — a moglo bi da bude", rekao je Din.
Din, čija je nevladina organizacija poslednjih mjeseci učestvovala u nezvaničnim diplomatskim razgovorima sa kineskim subjektima, primjećuje zajednički "interes i svijest o tome da su rizici stvarni".
On je podsjetio na Kubansku raketnu krizu iz 1962. godine – koja je pokrenula neke od prvih mjera za smanjenje rizika između SAD i SSSR-a, poput uvođenja 24-časovne "vruće linije" – kao na istorijsko upozorenje.
"Ne moramo da čekamo krizu da bismo počeli da smanjujemo nuklearne rizike", upozorio je Din. "A rizici su trenutno veoma stvarni."