Nekadašnjem vojnom psihijatru Nidalu Maliku Hasanu prijeti pogubljenje strijeljanjem za masakr u vojnoj bazi 2009. godine, nakon što je Donald Tramp odobrio primjenu smrtne kazne.
Nekadašnji major i vojni psihijatar Nidal Malik Hasan biće pogubljen strijeljanjem zbog masovnog ubistva 13 nenaoružanih vojnika i ranjavanja 32 osobe u teksaškoj bazi 2009. godine, saopštio je Pentagon.
Ministar rata Pit Hegset dao je zvaničnu preporuku za izvršenje najteže kazne, a predsjednik Donald Tramp je tu odluku odobrio, potvrdio je portparol Pentagona Šon Parnel. Ovo će biti prvo pogubljenje strijeljanjem u američkom vojnom pravosuđu još od okončanja Drugog svetskog rata.
Hasan je osuđen po 13 tačaka optužnice za ubistvo sa predumišljajem i 32 tačke za pokušaj ubistva, a porota od 13 vojnih oficira jednoglasno je predložila smrtnu kaznu, javlja BBC.
Parnel je naveo da će tačan datum i mjesto izvršenja odrediti ministar kopnene vojske, uz poruku da je "Hasanov sudnji dan konačno stigao".
Zločin u medicinskoj zgradi
Napad se odigrao 5. novembra 2009. godine u prepunom medicinskom centru vojne baze Fort Hod u Teksasu, gdje su vojnici čekali ljekarske preglede i vakcinaciju prije slanja na misije. Riječ je o najsmrtonosnijem oružanom napadu u nekoj američkoj vojnoj bazi van borbenih dejstava.
Hasan, koji je radio kao vojni psihijatar, pred vojnim sudom 2013. godine priznao je krivicu i izrazio žaljenje zbog svojih postupaka. Tokom procesa tvrdio je da je napad izveo u uvjerenju da time štiti muslimane i talibane u Avganistanu.
Specifičnosti vojnog pravosuđa i smrtne kazne
Hasan je jedan od četvorice osuđenika koji trenutno čekaju izvršenje smrtne kazne u sistemu vojnog pravosuđa SAD. Prema važećim propisima, za sprovođenje najteže sankcije u vojsci neophodna je direktna saglasnost predsjednika države, kao i prethodna provjera zakonitosti čitavog žalbenog postupka.
Poslednje vojno pogubljenje izvršeno je još 1961. godine, kada je vojnik Džon Benet obešen zbog silovanja jedanaestogodišnje djevojčice. Iako je Vojni žalbeni sud 1983. proglasio smrtnu kaznu neustavnom, predsjednik Ronald Regan ju je naredne godine ponovo vratio na snagu izvršnom uredbom.
Na nivou saveznih država, streljanje je izuzetno rijetka metoda, ali je i dalje zakonski dozvoljena u Ajdahu, Misisipiju, Oklahomi, Juti i Južnoj Karolini, gdje je prošle godine zabilježeno prvo takvo pogubljenje u SAD posle 15 godina.
Donald Tramp je po preuzimanju dužnosti u januaru 2025. ponovo aktivirao primjenu savezne smrtne kazne, ocjenivši je kao neophodno sredstvo za odvraćanje i kažnjavanje aktera najtežih zločina.