Sve intenzivnije ruske aktivnosti na Svalbardu izazivaju strahovanja da bi Putin mogao da iskoristi arhipelag za testiranje jedinstva NATO-a.
Rusija pojačava svoje aktivnosti na norveškom arhipelagu Svalbard, što izaziva sve veću zabrinutost među zapadnim saveznicima da bi Moskva mogla da iskoristi ovo udaljeno područje Arktika za vojno testiranje NATO-a, u trenutku kada raste neizvesnost u pogledu američke posvećenosti evropskoj odbrani, piše "Politico".
Gotovo čitav vijek najveću prijetnju stanovnicima Svalbarda predstavljali su polarni medvedi. Međutim, kako navodi ovaj medij, poslednjih godina sve više pažnje usmjereno je na Rusiju i njene aktivnosti na arhipelagu koji pripada Norveškoj, ali ima neobičan međunarodnopravni status.
Zapadni saveznici sumnjaju da Rusija ispituje ključne podvodne komunikacione kablove u vodama oko Svalbarda i organizuje događaje sa vojnim obilježjima kojima provjerava granice pravila koja regulišu njeno prisustvo na ostrvima.
Dok se širom Evrope bilježi porast aktivnosti koje zapadne zemlje pripisuju ruskom hibridnom djelovanju, Oslo nastoji da ojača svoje pomorske i nadzorne kapacitete, dok lokalne vlasti Svalbarda ulažu u kritičnu infrastrukturu i već imaju pripremljen plan evakuacije.
"Na Arktiku i na sjeveru ima više napetosti, a naravno, i Svalbard je dio toga. Znamo da Rusija koristi brojne načine kako bi provocirala ili pronašla mogućnosti za hibridne prijetnje", izjavio je norveški ministar odbrane Tore Sandvik za "Politico".
Zašto je Svalbard toliko važan Rusiji i NATO-u?
Svalbard se nalazi više od 900 kilometara od kopnenog dijela Norveške, a njegov poseban status uređen je međunarodnim sporazumom iz 1920. godine.
Tim sporazumom priznat je norveški suverenitet nad ostrvima, dok su druge države dobile određena prava na eksploataciju prirodnih resursa. Sovjetski Savez je ubrzo nakon toga kupio naselje Barencburg radi eksploatacije lokalnih nalazišta uglja.
Sporazum zabranjuje korišćenje Svalbarda u ratne svrhe, uključujući izgradnju pomorskih baza i utvrđenja, ali Norveška posjećuje arhipelag svojim brodovima obalske straže i vojnim plovilima.
Tokom Hladnog rata na najvećem ostrvu arhipelaga, Špicbergenu, živjelo je oko 2.400 sovjetskih građana, koji su činili približno 70 odsto tadašnjeg stanovništva.
Strateški značaj ovog područja dodatno povećava njegova blizina ruskom poluostrvu Kola, udaljenom oko 1.000 kilometara, na kojem se nalazi veliki dio ruskih nuklearnih podmornica namenjenih uzvratnom udaru.
Prema riječima Kari Age Miklebost, profesorke ruske istorije i stručnjaka za Svalbard sa Arktičkog univerziteta Norveške, Rusija je tradicionalno bila oprezna kako bi izbjegla eskalaciju u ovom regionu.
Međutim, upravo zbog strateškog položaja arhipelag je važan i za NATO.
"U vojnom sukobu, ovo je područje kroz koje bi ruske podmornice mogle da uđu u sjeverni Atlantik, sakriju se na većim dubinama i predstavljaju pretnju NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama", objasnila je ona.
Ruske aktivnosti izazivaju sve veću zabrinutost
Napetosti su dodatno porasle nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Od tada su lokalni ruski zvaničnici kritikovani zbog organizovanja aktivnosti omladinske organizacije posredno povezane sa mornaricom, najavljivanja raketnih vežbi u blizini arhipelaga i održavanja godišnjih parada sa vojnim obilježjima, koje su ranije uključivale i prelet helikoptera.
Moskva je 2024. godine uspostavila i direktne brodske linije iz Rusije, dok je prošle godine na Svalbardu otvoren ogranak Ruskog geografskog društva, na čijem je čelu bivši ministar odbrane Sergej Šojgu.
"Mi to nazivamo provokacijama u sivoj zoni. To je veoma isplativ način da se potvrdi rusko prisustvo i dovede u pitanje nadležnost Norveške", rekla je Miklebost.
Norveške obaveštajne službe upozorile su ove godine da Kremlj nastoji da poveća prostor za rusko djelovanje na Svalbardu.
Prema navodima "Politica", britanske, američke i norveške snage ovog proljeća navodno su otkrile ruske brodove koji su kod obale Svalbarda testirali tajno oružje namenjeno presijecanju podvodnih kablova.
Uprkos smanjenju rezervi uglja u Barencburgu, Moskva ne odustaje od ovog naselja. Ruska državna kompanija "Trust Arktikugol", koja upravlja gradom, tokom 2025. godine dobila je oko 1,89 milijardi rubalja, odnosno približno 20 miliona eura federalnih subvencija.
Ruski ambasador u Norveškoj Nikolaj Korčunov izjavio je za "Politico" da Moskva želi transformaciju privrednih aktivnosti u Barencburgu, odnosno prelazak sa eksploatacije uglja na uslužne djelatnosti.
Istovremeno je odbacio tvrdnje da Rusija dovodi u pitanje teritorijalni integritet Norveške.
"Mi ne dovodimo u pitanje suverenitet Norveške. Naglašavamo neophodnost i važnost poštovanja Sporazuma o Svalbardu", rekao je Korčunov, optužujući Oslo da doprinosi negativnom trendu militarizacije baltičko-arktičkog regiona od strane NATO-a.
Norveška jača vojno prisustvo i priprema se za moguće incidente
Načelnik norveškog Združenog štaba, viceadmiral Rune Andersen, izjavio je da je prioritet održavanje ravnoteže između odvraćanja potencijalnih prijetnji i očuvanja stabilnosti na Svalbardu.
Zbog rizika od eskalacije, Norveška ulaže u jačanje nadzornih kapaciteta, uključujući planirano lansiranje tri nova satelita za pomorsko izviđanje naredne godine, kao i obnovu mornarice i obalske straže kako bi se obezbijedilo kontinuirano prisustvo u ovom području.
Oslo takođe nabavlja pet britanskih protivpodmorničkih fregata tipa 26 i šest njemačkih podmornica tipa 212CD, uz intenziviranje vojne saradnje sa saveznicima, uključujući Veliku Britaniju i Nemačku.
Norveški ministar odbrane Tore Sandvik potvrdio je da je odbrana Svalbarda dio planiranja NATO-a.
Istovremeno, lokalne vlasti pokušavaju da spriječe dodatno zaoštravanje odnosa. Zamjenica guvernera Svalbarda Katarina Rise navela je da se predstavnici njene kancelarije četiri puta godišnje sastaju sa lokalnim ruskim konzulatom.
"Imamo dobar i konstruktivan dijalog. Naša je odgovornost da obezbijedimo stabilnost i nizak nivo napetosti", rekla je ona.
Vlasti već imaju plan za brzu evakuaciju stanovništva
Gradonačelnik Longjerbjena, glavnog norveškog naselja na Špicbergenu, Terje Aunevik, potvrdio je da lokalne vlasti imaju pripremljen plan za brzu evakuaciju stanovnika ukoliko dođe do eskalacije.
Naselje je posebno ranjivo zbog ograničene infrastrukture. Ima svega dva podvodna internet kabla, jedan aerodrom, jedan rezervoar vode i elektranu na dizel koja zavisi od uvoza goriva.
Zbog toga su pokrenuta značajna ulaganja, uključujući izgradnju dva nova rezervoara vode, koja bi trebalo da budu završena oko 2029. godine.
Da li bi Putin mogao da testira član 5 NATO-a?
Prema pisanju "Politica", zabrinutost raste i među pojedinim diplomatama NATO-a, koji smatraju da bi Moskva mogla dodatno da zaoštri odnose sa Alijansom.
Dvojica diplomata, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, navela su da bi NATO trebalo da razmotri vazdušne patrole iznad Svalbarda, premiještanje odbrambenih vazduhoplovnih kapaciteta na sjever kopnenog dijela Norveške i održavanje zajedničkih vojnih vježbi u blizini arhipelaga.
Takve aktivnosti, prema njihovim riječima, morale bi da imaju saglasnost Osla i budu u skladu sa Sporazumom o Svalbardu.
Za sada NATO nema javno objavljene planove za povećanje pomorskog ili vazdušnog prisustva oko ostrva. Stole Ulriksen, predavač na Kraljevskoj norveškoj pomorskoj akademiji, ocijenio je da bi Rusiji, teorijski posmatrano, bilo relativno lako da zauzme Svalbard ukoliko bi specijalne snage iz severne Rusije preuzele kontrolu nad aerodromom. Ipak, smatra da je takav scenario malo vjerovatan.
Prema procjeni profesorke Kari Age Miklebost, Moskva ne bi morala da pokrene potpunu okupaciju arhipelaga kako bi izazvala ozbiljnu krizu.
Jedan od mogućih scenarija podrazumijevao bi izazivanje vanredne situacije koja bi pogodila ruske državljane na ostrvima, nakon čega bi Moskva mogla da pošalje sopstvene snage za upravljanje krizom.
Takav potez mogao bi da otvori pitanje primjene člana 5 NATO-a, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju oružanog napada na članicu Alijanse.
"Najgori scenario je situacija u kojoj Moskva vidi priliku da testira jedinstvo NATO-a", upozorila je Miklebost.
Kao hipotetički primer navela je mogućnost da Norveška zatraži pomoć saveznika, dok bi američki predsjednik Donald Tramp mogao da odbije da rizikuje odnose sa Rusijom zbog udaljenog arktičkog ostrva.
Ipak, u tekstu se naglašava da je riječ o mogućim scenarijima koje razmatraju stručnjaci, a ne o potvrđenom ruskom planu za vojnu operaciju protiv Norveške.