Donald Tramp odbio je najnoviji predlog Irana za okončanje rata i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, verujući da pritiskom može da izdejstvuje veće ustupke Teherana.
Američki predsjednik Donald Tramp odbio je najnoviji predlog Irana za okončanje rata i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, dok stručnjaci ocenjuju da Bijela kuća računa da će nastavak ekonomskog i vojnog pritiska naterati Teheran na veće ustupke.
"Odbijam njihov predlog", rekao je Tramp novinarima u subotu, tvrdeći da Iran želi sporazum zato što "gubi veoma loše".
"Oni žele da postignu dogovor i mislim da je to u redu. I ja bih volio da postignemo dogovor. Ali taj sporazum ne bi bio prihvatljiv", poručio je američki predsjednik.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je u nedelju da je Teheran vidio Trampovu početnu reakciju na predlog, ali da još nije dobio odgovor preko posrednika. Katar je u najnovijim diplomatskim naporima imao ulogu posrednika između Irana i SAD na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Šta je Iran ponudio Americi?
Iranski sedmodnevni predlog predviđao je da Vašington ukine pomorsku blokadu iranskih luka, suspenduje sankcije na prodaju iranske nafte, oslobodi oko 12 milijardi dolara zamrznute iranske imovine i poštuje širi regionalni prekid vatre, uključujući Liban i Jemen.
Iran bi zauzvrat ponovo otvorio Ormuski moreuz i započeo pregovore sa Vašingtonom o konačnom sporazumu.
Najnoviji predlog sličan je memorandumu o razumijevanju koji su dvije zemlje potpisale u junu. Taj dogovor je, međutim, propao prošlog mjeseca zbog neslaganja oko njegovih uslova, nakon čega je došlo do eskalacije napada, naročito u području Ormuskog moreuza, koji je praktično i dalje pod iranskom blokadom.
Stručnjaci smatraju da Trampovo odbijanje pokazuje da, iako obe strane javno ostavljaju otvorena vrata diplomatiji, i dalje postoji veliki jaz oko toga ko bi prvi trebalo da napravi ustupke.
Tramp vjeruje da vrijeme radi za SAD
Andreas Krig, vanredni profesor na Kraljevskom koledžu u Londonu, ocijenio je da je Trampova računica prilično jasna.
"On vjeruje da kombinacija pomorske blokade i ekonomske izolacije konačno dovoljno snažno pritiska Iran i da je najnoviji predlog Teherana dokaz slabosti, a ne ponuda koju Vašington mora odmah da prihvati", rekao je Krig.
Prema njegovim riječima, Trampova tvrdnja da Iran "gubi veoma loše" važna je jer pokazuje da američki predsjednik smatra da vrijeme poboljšava pregovaračku poziciju SAD.
Ključni dio Trampove računice, prema analizi Al Džazire, jeste uverenje da ekonomski pritisak na Iran još nije dostigao svoj maksimum.
Trampova administracija pojačala je pritisak na Teheran, zaoštravajući pomorsku blokadu i uvodeći sankcije usmjerene na prihode Irana od nafte, uz pretnje sekundarnim sankcijama državama koje posluju sa Teheranom.
SAD su prošle nedelje uvele i sankcije iranskom vazduhoplovstvu, što je poremetilo avionski saobraćaj. Nekoliko nedelja ranije američki ministar finansija Skot Besent najavio je kampanju ekonomskog pritiska na Iran i udar na finansijske interese Teherana širom svijeta.
Ričard Vajc, viši nerezidentni saradnik NATO koledža za odbranu, ocijenio je da Bijela kuća možda veruje da može da "sačeka još malo i dobije bolje uslove".
Prema njegovim riječima, Vašington možda računa da će "ekonomski pritisak tokom vremena navesti iransku vladu da napravi dodatne ustupke".
Iran bi mogao da natjera Trampa da "plati"
Čekanje, međutim, nosi politički rizik i za američkog predsjednika, posebno uoči novembarskih izbora za Kongres.
Anketa Rojtersa i Ipsosa iz avgusta pokazala je da se 63 odsto Amerikanaca protivi američko-izraelskom ratu protiv Irana, dok ga 31 odsto podržava. Rast cijena goriva i transporta mogao bi dodatno da pojača zabrinutost građana zbog troškova života pred izbore.
Krig upozorava da vrijeme ne povećava pritisak samo na Iran.
"Kocka je u tome što vrijeme seče na obe strane", rekao je on.
Svaka dodatna nedelja sukoba znači i više cijene energenata, nastavak vojne izloženosti i rastući pritisak na američke partnere u Persijskom zalivu.
Praktično zatvaranje Ormuskog moreuza poremetilo je tokove nafte i gasa iz zalivskih zemalja koje u velikoj mjeri zavise od izvoza energenata.
Profesor Instituta za postdiplomske studije u Dohi Mohamed Elmasri ocenio je da bi iranski predlog mogao da se posmatra kao pokušaj da se Trampu ponudi izlaz koji bi omogućio pad cijena nafte i gasa pred izbore.
Međutim, upozorio je da bi Teheran mogao da odluči da "natera Trampa da plati" zbog odbijanja predloga i dodatnog ekonomskog pritiska.
"Mogli bi da odluče da je sada trenutak za eskalaciju, baš dok se približavaju izbori", rekao je Elmasri.
"Ovo može da se obije o glavu"
Krig smatra da Tramp želi da Teheran ponovo otvori Ormuski moreuz bez toga da Vašington plati punu ekonomsku i političku cijenu koju Iran trenutno zahtijeva.
"Opasnost je u tome što on miješa bol koji Iran oseća sa spremnošću Irana da kapitulira. To nisu iste stvari", upozorio je stručnjak.
Iran je, prema njegovim riječima, nesumnjivo pod pritiskom, a sankcije i blokada imaju efekta, zbog čega je Teheranu i potreban sporazum. Ipak, dodatni pritisak ne mora automatski da dovede do novih ustupaka.
Iran bi umjesto toga mogao da poveća cijenu sukoba za svoje protivnike, između ostalog preko Ormuskog moreuza, regionalne infrastrukture i potencijalno moreuza Bab el Mandeb između Jemena i Roga Afrike.
Strateški značaj Bab el Mandeba poslednjih nedelja dodatno je porastao nakon što su Huti, koje podržava Iran, proširili kontrolu nad jemenskom obalom Crvenog mora.
Huti su već proglasili pomorsku blokadu saudijskih brodova u Crvenom moru, ruti koju je Rijad počeo da koristi kao alternativu Ormuskom moreuzu za izvoz nafte.
"Zato ovo može da se obije o glavu", upozorio je Krig.
Prema njegovim riječima, Tramp smatra da vrijeme Iranu ističe brže nego Americi, dok Teheran računa upravo suprotno – da Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, svjetsko energetsko tržište i na kraju sam Tramp imaju manju toleranciju na dugotrajne poremećaje nego što Iran ima na ekonomski pritisak.
Teheran više ne vjeruje Vašingtonu
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu za Al Džaziru da njegova zemlja više nema povjerenja u pregovore sa Vašingtonom, navodeći da su tokom prethodnih rundi razgovora uslijedili napadi, a potom i sankcije.
"Nemamo povjerenja u američku stranu i ne znamo na kojoj osnovi sa njom može da se postigne razumijevanje", rekao je Pezeškijan.
Analitičari ocjenjuju da Teheran vjerovatno nije bio iznenađen Trampovim odbijanjem i da je ponuda djelimično trebalo da pokaže iranskoj i američkoj javnosti da Iran ostaje spreman za pregovore.
Krig smatra da se Iran sada snažno oslanja na faktor vremena.
"Iran mnogo polaže na vrijeme. Njegova strategija je da zadrži pritisak dovoljno visokim da se Tramp na kraju vrati pregovorima, dok istovremeno taj izlaz postaje sve skuplji", rekao je on.
Prema njegovim riječima, računica Teherana svodi se na to da Trampu sada ne treba dati sporazum pod povoljnim uslovima ako bi mu za nekoliko nedelja ili mjeseci mogao biti potrebniji.
Analitičar Ros Harison ocijenio je da je iranska ponuda bila "gest dobre volje" kojim je Teheran želio da pokaže spremnost za pregovore i domaćoj i američkoj javnosti.
Krig smatra da je nastavak i odugovlačenje sukoba trenutno najvjerovatniji scenario.
"Obema stranama je potreban sporazum, ali obe trenutno vjeruju da će čekanjem poboljšati dogovor koji će na kraju dobiti", zaključio je.