Oleški, mjesto u okupiranom dijelu Hersonske oblasti u Ukrajini, već više od tri mjeseca odsječeno je od snabdijevanja hranom. Kijev je do sada bez uspijeha pregovarao sa Moskvom o evakuaciji civilnog stanovništva.
Prema riječima Tetjana Hasanenko, koja je na čelu ukrajinske vojne uprave Oleškija, poslednja isporuka hrane stigla je krajem maja.
- Situacija je kritična. To više ne može jednostavno da se nazove glađu, to je gladomor - kaže ona.
Grad bio potpuno potopljen, sneg zatrpao mine na ulicama
Oleški se nalazi u Hersonskoj oblasti na lijevoj obali Dnjepra. Grad je pod okupacijom od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu. U junu 2023. gotovo je potpuno poplavljen nakon što su ruske snage digle u vazduh hidroelektranu i branu Kahovka, piše „Dojče vele“ (DW).
„Situacija u Oleškiju dodatno se pogoršala u decembru 2025, kada je pao snijeg pa mine na ulicama više nijesu mogle da se vide. Eksplozije su bile stalne, a zalihe hrane su se topile. Ljudi su otkopavali podrume koje je poplava zatrpala muljem i iznosili konzerve. Ali sada je i to potrošeno“, kaže Hasanenko.
Prema njenim podacima, u opštini Oleški, kojoj pripada 13 naselja, još živi oko 6.000 ljudi, među njima i 180 djece.
Ukrajina još od proljeća pregovara s Rusijom o njihovoj evakuaciji. Međutim, prema riječima ombudsmana ukrajinskog parlamenta Dmitra Lubineca, Moskva još nije potvrdila da će učestvovati u humanitarnoj operaciji.
U međuvremenu ljudi gladuju i pripremaju se za tešku zimu. U Oleškiju već dugo nema ni struje ni gasa. Voda se crpi iz bunara.
"Kilogram tikvica za 1.000 rubalja"
„Danas još nijesam ništa pojela. Najbolje što danas imam za jelo jeste pogača od vode i brašna, jer toga još ima. Namažem je sosom od jabuka i skuvam čaj bez šećera. I to je sve“, kaže u telefonskom razgovoru za DW Halina (ime joj je promijenjeno iz bezbjednosnih razloga) i dodaje da je meso posljednji put jela za Novu godinu.
Halina živi u napuštenoj porodičnoj kući u koju se preselila pošto joj je stan uništen u granatiranju. Međutim, mjesec dana kasnije granata je pogodila i ovaj dom.
„Danas je padala kiša, pa je pod mokar. A napolju je 14 stepeni“, dodaje ona.
Prema njenim riječima, stanovnici izlaze na ulicu samo između sedam i devet sati ujutru. Okupljaju se na pijaci kako bi razmjenjivali informacije i trgovali hranom iz zaliha ili bašti.
A cijene su, kaže, paprene:
- Kilogram tikvica - 1.000 rubalja (oko 10 eura)
- Veliki džak brašna - 200.000 rubalja (oko 2.000 eura)
- 20 kilograma pšenice košta 21.000 rubalja (oko 220 eura)
- Kokošja jaja postala su prava rijetkost jer više nema dovoljno hrane za živinu, a ni svinja više nema.
- U cijelom mjestu ostala je samo jedna krava - dodaje ona.
"Kreneš na put i možeš usput da pogineš"
Još prošle godine, prema Halininim riječima, iz Oleškija su saobraćali minibusevi koji su za novac prevozili ljude prema Skadovsku na jugu okupirane Hersonske oblasti, a zatim dalje prema Krimu ili Rusiji. Tim vozilima dopremana je i hrana za prodaju. Nakon napada dronovima, minibuseve su zamijenila dva vozila hitne pomoći.
„Ali već mjesec i po dana nijedno od njih više ne saobraća jer je jedna vožnja završila smrću vozača“, kaže ona.
Stanovnici sada hranu nabavljaju u selu Radensk, dvadesetak kilometara južnije. Do tamo pješače ili idu biciklom. Oni koji žele da se evakuišu moraju da stignu do sela Tarasivka, koje je još 20 kilometara dalje. Odatle minibusom ili auto-stopom mogu do Skadovska. Ali put je miniran.
„Kreneš na put i možeš usput da pogineš“, upozorava Halina i dodaje da su dvije žene tako stradale kada su krenule po hranu.
U Oleškiju ima mnogo ljudi povrijeđenih od mina i eksplozivnih naprava, ali na ljekarsku pomoć ne mogu da računaju.
„Ako vam eksplozija otkine nogu, osuđeni ste na smrt. U bolnici doduše postoji hirurg, ali nema anesteziologa ni ljekova“, objašnjava.
Situacija za pacijente postaje sve teža, piše DW.
„Zimi se još moglo dobiti malo supe i dva peciva umjesto hljeba. Sada dobijamo jednu i po kašiku griza kuvanog u vodi i čaj koji je odavno hladan jer nema ko da ga podgrije“, rekla je.
"Naša drva za ogrev već su potrošena"
Evakuacija iz Oleškija otežana je ne samo zbog mina. Mnogi stanovnici nemaju ni ruski ni ukrajinski pasoš jer su brojni dokumenti izgubljeni tokom poplave ili u požarima. Pored toga, ljudima nedostaje gotovina. I dalje primaju socijalna davanja, ali novac ne mogu da podignu sa računa.
U samom Oleškiju više nema ni predstavnika ruskih okupacionih vlasti, a s njima je nemoguće stupiti u kontakt.
„Naša drva za ogrjev već su potrošena“, kaže Halina.
Žali se da nema ni gasa ni goriva za generatore. Prema njenim riječima, danas u Oleškiju uglavnom žive stariji ljudi, piše DW.
Ombudsman kritikuje Moskvu
Razgovori o evakuaciji iz Oleškija traju još od proljeća. Tada su zaposleni u gradskoj upravi, na inicijativu ombudsmana Dmitra Lubineca, sastavili spisak stanovnika koji žele da napuste opštinu. Hitno je potrebno evakuisati 358 ljudi, napisao je on na društvenim mrežama.
„To su samo oni za koje znamo. Te ljude treba spasiti jer je grad postao smrtonosna klopka“, naglasio je i podsjetio da opština Oleški ima više od 6.000 stanovnika.
Prema njegovim navodima, između Kijeva i Moskve postojali su preliminarni dogovori.
Ukrajinska vojska trebalo je da osigura prekid vatre, a Međunarodni komitet Crvenog krsta da učestvuje u evakuaciji. Ali Rusija već duže vrijeme „nije ponovo potvrdila spremnost“ za sprovođenje evakuacije, požalio se Lubinec.
(Dojče vele/MONDO)