Žena koja je snimljena na dan atentata na Džona F. Kenedija identifikovana je poslije 63 godine. Džoan Džekson danas ima 94 godine.
Žena koja se vidi na snimcima nastalim na dan atentata na predsjednika Džona F. Kenedija konačno je identifikovana, 63 godine nakon istorijskog događaja.
Džoan Džekson, koja danas ima 94 godine, fotografisana je i snimljena kako nosi maramu na glavi i drži dijete dok posmatra prolazak predsjedničke kolone kroz Dalas. Decenijama njen identitet nije bio poznat.
Dječak kojeg je držala bio je tada trogodišnji sin njene prijateljice.
Upravo je Džeksonina kćerka pomogla da se potvrdi identitet žene sa snimka, nakon što je kontaktirala Stivena Fejgina, rukovodioca kustoske službe u muzeju "Sixth Floor" na trgu Dili Plaza.
Muzej je posvećen predsjedniku Kenediju, njegovom atentatu 22. novembra 1963. godine, životu atentatora Lija Harvija Osvalda, kao i teorijama zavjere koje su decenijama pratile ovaj događaj.
"Moja mama je gledala paradu"
"Njena kćerka me je slučajno pozvala u muzej i rekla: 'Moja mama je gledala paradu. Na snimku je. Nosi maramu na glavi'", rekao je Fejgin za CBS Teksas.
Međutim, nakon svih tih godina, Džekson nije ni znala da je tog dana bila snimljena.
"Nisam čak ni znala da neko to snima. Izgleda kao da gledam pravo u kameru", rekla je Džekson.
Džekson danas živi u ustanovi za smještaj starih lica u Dalasu. Na dan atentata, veliki broj ljudi okupio se duž trase kojom je predsjednik trebalo da prođe.
"Sve je to trajalo i trajalo. Bilo je to neko sasvim drugačije vrijeme", prisjetila se ona.
U početku je automobil u kojem su se nalazili Kenedi i njegova supruga bio pokriven, ali je krov kasnije uklonjen, pa su okupljeni mogli jasno da vide predsjednika i prvu damu Džeklin Kenedi.
"Objavili su da se sunce pojavilo i da će skinuti providni krov sa automobila", rekla je Džekson.
"Bilo je tako divno vidjeti ih kako prolaze. Sjećam se da smo stalno govorile jedna drugoj: 'Ne mogu da vjerujem'", dodala je.
Dio istorijske slagalice
Fejgin smatra da identifikacija Džekson predstavlja još jedan način da se sačuvaju detalji i lična svjedočenja o jednom od najpoznatijih događaja u američkoj istoriji.
"Oni su poput dijelova slagalice koji se uklapaju u širu sliku. Pomažu nam da se povežemo sa tim trenutkom i uspomenom na taj događaj, čineći ovu priču relevantnom za mlade ljude rođene decenijama nakon šezdesetih godina prošlog vijeka", rekao je on.
Džekson je i u 94. godini veoma bistrog uma i odlično se sjeća tog dana, uključujući ulice kojima je tada hodala.
"Mi stariji nećemo još dugo biti ovdje i mislim da mladi treba da znaju šta se dogodilo", rekla je ona.
Fejgin je dodao da ovakva svjedočenja predstavljaju "opipljivu vezu" sa trenutkom atentata i podsjećaju da je riječ o događaju koji i danas ima istorijski značaj.
Marama koju je Džekson nosila tog dana biće izložena u muzeju, dok će njena sjećanja biti sačuvana na Jutjub kanalu te ustanove.
Atentat koji je promijenio Ameriku
Kenedijeva smrt na brutalan način okončala je mandat najmlađeg predsjednika SAD izabranog do tada. Bila je to tragedija koja je ostavila duboku posljedicu na američko društvo, koje se sa atentatom na predsjednika nije suočilo još od ubistva Vilijama Mekinlija 1901. godine.
Posljedice Kenedijevog atentata osjećale su se dugo nakon pucnja u Dalasu. Događaj je decenijama bio predmet brojnih teorija zavjere, a sumnje u zvanični zaključak dodatno su podsticale rasprave o tzv. teoriji o jednom metku i pojedinim aspektima Kenedijeve autopsije.
Prema istraživanju instituta Galup iz 2023. godine, samo 29 odsto Amerikanaca vjerovalo je da je Li Harvi Osvald djelovao sam, dok je 65 odsto smatralo da je u atentat bila uključena zavjera.
Kenedijevo ubistvo razlikovalo se od ranijih atentata na američke predsjednike Vilijama Mekinlija, Džejmsa A. Garfilda i Abrahama Linkolna i po tome što je veliki broj fotografija i filmskih snimaka zabilježio trenutke prije, tokom i neposredno nakon pucnjave.
Snimci novinara i slučajnih prolaznika prikazuju dramatičan kontrast. U jednom trenutku okupljena masa oduševljeno je pozdravljala 35. predsjednika SAD, a samo nekoliko trenutaka kasnije ljudi su u panici pokušavali da pronađu zaklon, dok je prva dama Džeklin Kenedi držala teško ranjenog supruga.
Posljednji sati Džona Kenedija
Kenedi je u Teksas doputovao sa suprugom i potpredsjednikom Lindonom B. Džonsonom, u okviru političke posjete čiji je cilj bio učvršćivanje podrške među demokratama u toj saveznoj državi pred izbore 1964. godine.
Dan ranije, 21. novembra, posjetio je San Antonio, Hjuston i Fort Vort. Sljedećeg jutra odletio je u Dalas, gdje je sletio na aerodrom "Lav fild".
Kenedi je pozdravio okupljene pristalice, a u 11.55 časova krenuo je sa aerodroma u predsjedničkoj limuzini sa otvorenim krovom.
Sa njegove lijeve strane sjedila je prva dama, njegova supruga sa kojom je bio u braku deset godina. Ispred njih, u drugom redu, nalazili su se guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, dok su na prednjem dijelu vozila sjedila dva agenta Tajne službe.
Tamnoplavi, modifikovani kabriolet "Linkoln kontinental" iz 1961. godine kretao se prema centru "Dalas trejd mart", gdje je Kenedi trebalo da održi govor o položaju SAD na svjetskoj sceni.
Oko 12.30 časova, kolona vozila skrenula je u ulicu Elm na trgu Dili Plaza.
Neposredno prije pucnjave, Neli Konali ukazala je na ljude koji su klicali Kenediju i rekla mu:
"Pa, gospodine predsjedniče, ne možete reći da u Dalasu nema ljudi koji vas vole".
Nekoliko trenutaka kasnije odjeknuli su pucnji. Kenedi je pogođen, a ranjen je i guverner Konali.
Prema zaključcima Vorenove komisije, ispaljena su ukupno tri hica. Prvi je promašio predsjedničku kolonu, dok je drugi pogodio Kenedija u leđa i izašao kroz prednji dio vrata. Treći metak pogodio ga je u glavu i nanio smrtonosnu povredu.
Džon F. Kenedi preminuo je istog dana, a njegov atentat ostao je jedan od najdokumentovanijih i najkontroverznijih događaja američke istorije.
(Kurir/MONDO)