Američki Institut za proučavanje rata razradio je model prema kom bi Moskva korišćenjem dronova i tajnih agenata mogla da izvede ograničeni upad u Estoniju i time unese razdor među zapadne saveznike.
Rusija bi mogla da izvede ograničeni vojni upad u Estoniju kako bi ispitala odlučnost i otpornost NATO saveza, navodi se u scenariju koji je objavio američki tink-tenk Institut za proučavanje rata (ISW), a prenosi „Njuzvik“. Analiza stiže u trenutku pojačanih tenzija između Moskve i Talina.
Ruska obavještajna služba FSB prošle sedmice je uvela ograničenja u dva ruska okruga u Lenjingradskoj oblasti uz granicu sa Estonijom – Kingisepu i Slanciju – zabranivši noćno kretanje i pristup djelovima rijeke Narve koju dijele obje države.
Ovaj potez Moskve uslijedio je nakon što je Estonija najavila da će potpuno zatvoriti svoju granicu sa Rusijom ako Vladimir Putin proglasi masovnu mobilizaciju kako bi nadoknadio ogromne gubitke u ratu protiv Ukrajine, što bi moglo da podstakne novi talas masovnog bjekstva Rusa iz zemlje.
Zauzimanje zgrada i proglašenje tzv. "Narvske Narodne Republike"
Zvaničnici širom baltičkog regiona već duže vrijeme upozoravaju na upade ruskih dronova, povrede vazdušnog prostora, sabotaže i druge hibridne prijetnje, a ISW procjenjuje da bi se na prvoj liniji ruskog udara na NATO mogao naći grad Narva, pogranično mjesto sa većinskim ruskim stanovništvom.
Cilj takvog poteza bio bi testiranje Člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora o uzajamnoj odbrani, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez. Stručnjaci iz ovog vašingtonskog instituta naglašavaju da Rusija trenutno ne gomila vojne snage uz baltičke države i da je ruska invazija na NATO izuzetno malo vjerovatna sve dok je Vladimir Putin vojno vezan za rat u Ukrajini.
Ipak, ISW upozorava da bi čak i ograničeni scenario „pred vojne strukture NATO-a stavio niz izuzetno komplikovanih izazova i odluka“.
"Budemo li vjerovali da je opasnost od napada porasla, reći ćemo to"
Susan Lilevali, generalna direktorka u Odjeljenju za komunikacije estonskog Ministarstva spoljnih poslova, izjavila je za „Njuzvik“ da ISW s pravom napominje kako je opšti ruski napad na članicu NATO-a malo vjerovatan, te da je scenario ograničene operacije isključivo teorijski model.
„Moguće scenarije ne smijemo pretvarati u činjenice. Bude li stvarnog razloga za vjerovanje da je opasnost od vojnog napada porasla, mi ćemo to jasno reći“, rekla je Lilevali.
Dronovi, domaći agenti i blokada reakcije SAD
Prema scenariju ISW-a, Rusija bi mogla da iskoristi bespilotne letjelice dugog dometa, letjelice navođene optičkim vlaknima i radiotalasima sa dometom do 65 kilometara iza granice, kao i dronove-kamikaze dugog dometa za gađanje položaja NATO-a.
Kada bi procijenili da je trenutak pogodan, ruski agenti koji se već nalaze u Narvi zauzeli bi ključne zgrade, uključujući gradske institucije, proglasili tzv. „Narvsku Narodnu Republiku“ i javno pozvali Moskvu da ih zaštiti.
Rusija bi u tom slučaju mogla da se uključi korišćenjem unaprijed raspoređenih dronova i protivvazdušnih jedinica, ali bez formalnog ulaska svoje kopnene vojske na estonsku teritoriju, osim ako Talin ne odluči da zaoštri situaciju.
Ruske dronove koji bi napadali estonske snage bezbjednosti u pokušaju oslobađanja zauzetih zgrada podržavali bi i proruski elementi u samoj Narvi, upravljajući sopstvenim taktičkim dronovima.
Testiranje saveza u trenutku evropsko-američkih neslaganja
ISW ističe da bi nesuglasice između Sjedinjenih Država i evropskih saveznika oko odbrane teritorije i vazdušnog prostora NATO-a mogle da uspore ili potpuno spriječe uključivanje SAD-a u sukob, pri čemu bi ruski informacioni i psihološki rat mogao još dublje da zabije klin između Vašingtona i Evrope.
Međutim, takav scenario bi za samog Vladimira Putina značio ogroman rizik od otvorenog odgovora NATO-a, što bi ga primoralo na težak izbor: direktan sukob sa zapadnim savezom ili nastavak rata u Ukrajini, dodaje ISW.
Lilevali iz estonskog Ministarstva spoljnih poslova podsjeća da su ruske snage i dalje duboko zaglavljene u ratu protiv Ukrajine i da dostupni obavještajni podaci ne daju povoda za sumnju da Moskva priprema otvaranje novog velikog ratišta protiv NATO-a.
„To ne znači da potcjenjujemo dugoročnu stratešku prijetnju: Rusija ostaje najozbiljnija i dugoročna prijetnja evropskoj bezbjednosti, ali moramo ostati mirni, oprezni i spremni“, naglasila je.
Dodala je i kako su saveznici dokazali spremnost i sposobnost reagovanja rušenjem dronova koji su povrijedili vazdušni prostor NATO-a, što potvrđuje da svako kršenje granica nailazi na odlučan odgovor.
Sve podsjeća na scenario nemačkog profesora o ratu 2028.
Hipotetički model ISW-a o Narvi nije predviđanje događaja, već scenario kojim se objašnjava kako bi Moskva mogla da pokrene malu vojnu operaciju protiv NATO-a i primora savez na donošenje odluke o tome da li će aktivirati Član 5.
Ovaj model podsjeća na teze iz knjige „Ako Rusija pobijedi: Scenario“, koju je objavio njemački politikolog Karlo Masala, profesor međunarodne politike na Univerzitetu Bundesvera.
Masala u svojoj knjizi takođe predviđa da bi operaciji u Narvi, kao i na estonskom ostrvu Hijuma, prethodila propagandna kampanja o navodnom progonu građana koji govore ruski, što u potpunosti oponaša retoriku Kremlja uoči napada na ukrajinski Donbas 2014. godine. Njemački stručnjak takođe predviđa podjele unutar NATO-a oko pokretanja Člana 5 u uslovima slabijeg američkog angažmana.
Međutim, za razliku od modela ISW-a, Masala u svojoj knjizi mogući napad smješta u 2028. godinu, nakon što se rat u Ukrajini završi u korist Moskve, pri čemu bi Kijev morao da preda 20 odsto svoje teritorije i odustane od članstva u NATO-u uz slaba bezbjednosna jemstva.
Masala je za „Njuzvik“ još u oktobru 2025. izjavio kako u Moskvi postoje uticajni krugovi koji više ne vjeruju u Član 5 i da bi ga rado isprobali u praksi.
„Rusi postaju sve nesmotreniji u testiranju snage odvraćanja NATO saveza“, rekao je tada Masala, dodajući kako Moskva time prije svega želi da zabije klin između evropskih zemalja i NATO-a.
(Index.hr, ISW/Mondo)