Dok Ukrajina pojačava napade dronovima, Rusija je započela tajnu modernizaciju skloništa u Moskvi i Sankt Peterburgu, uloživši stotine miliona rubalja u njihovu obnovu.
Rusija je započela tihu modernizaciju skloništa u Moskvi i Sankt Peterburgu. Za popravke, koji nisu javno najavljeni, izdvojeni su deseci miliona rubalja. Obnova se odvija u vrijeme dok Ukrajina pojačava napade bespilotnim letjelicama na rusku teritoriju, a jedan od najvećih napada na glavni grad Rusije od početka rata pogodio je rafineriju nafte.
Radovi vrijedni stotine miliona rubalja
Podaci o javnim nabavkama, koje su prenijeli nezavisni ruski mediji, otkrivaju da je početkom septembra dodijeljeno 39 miliona rubalja, odnosno oko 400.000 eura, za obnovu devet objekata u tri četvrti Jugozapadnog upravnog okruga u Moskvi. Riječ je o području gdje se nalaze brojni istraživački instituti i kompanije koje rade za vojsku. Radovi treba da budu završeni do 30. novembra, a uključuju uređenje ulaza, pregrada, vrata i komunalnih sistema poput vodovoda, struje, kanalizacije, ventilacije i komunikacija.
Dodatna sredstva obezbijeđena su za skloništa u moskovskoj četvrti Novogirejevo, dok se u Novoj Moskvi planira potpuna obnova skloništa iz 1971. godine koje je opremljeno sopstvenom dizel elektranom. Još početkom ljeta raspisani su tenderi vrijedni 200 miliona rubalja, ili dva miliona eura, za popravku skloništa u 17 okruga, uglavnom u istočnom dijelu Moskve.
U Sankt Peterburgu je gradski metro operater početkom septembra objavio tender za izvođača radova na izgradnji skloništa na devet stanica, četiri odjeljka i 35 kilometara pruge. Projektom je predviđena opsežna prilagođavanje aktivnih i nedovršenih stanica metroa standardima civilne zaštite, što uključuje ugradnju sistema za filtriranje i pritisak vazduha.
Pritisak na rusku ratnu ekonomiju
Napadi na energetski i poslovni sektor stavljaju Kremlj pod sve veći pritisak. Kijev na taj način pokušava da što više ograniči finansiranje ruskog vojnog stroja. U nedelju uveče ukrajinski dronovi pogodili su rafineriju u moskovskom naselju Kapotnja, nakon čega je, prema izvještajima, rad postrojenja obustavljen zbog požara na jedinicama za primarnu preradu nafte.
U avgustu su ukrajinski proizvođač raketa FirePoint i bivši ministar odbrane Mihajlo Fedorov najavili da bi ukrajinske snage do kraja godine mogle početi da gađaju Moskvu novim balističkim projektilima.
"Moskva ne bi trebalo da gradi slojevite prstenove protivvazdušne odbrane na račun drugih regiona, nego da prekine svoj brutalni rat i izabere mir", poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. "Na stolu su koraci za deeskalaciju u energetici i bezbijednosti hrane. Ono što je potrebno jeste politička volja."
Nasleđe 20. vijeka
Infrastruktura civilne zaštite u Moskvi i Sankt Peterburgu uglavnom datira iz 20. vijeka. Čine je komandni bunkeri za vladine i vojne komunikacije i masovna skloništa za civile, među kojima je i sistem podzemne željeznice.
Nedavne provjere u Sankt Peterburgu pokazale su da su mnoga skloništa u lošem stanju i da im je potrebna obnova. Utvrđeno je i da je veliki dio podrumskih prostora u stambenim zgradama, koji su mogli da služe kao skloništa, prešao u privatno vlasništvo.
Za razliku od Rusije, ukrajinski metro sistemi, posebno u Kijevu, Harkovu i Dnjipru, služe kao skloništa 24 sata dnevno od početka ruske invazije 2022. godine. U njima se tokom svakodnevnih vazdušnih napada istovremeno sklanjaju desetine hiljada ljudi. U regionima bliže frontu, koji nemaju metro, izgrađene su podzemne škole kako bi djeca mogla da pohađaju nastavu, dok je ostatak obrazovnog sistema prešao na onlajn rad zbog stalne prijetnje ruskih napada.