Pred izbore u Berlinu i Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, nemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa rizikom od novog teškog poraza CDU-a i padom rejtinga ispod 20 odsto.
Parlamentarni izbori održavaju se u dvije države, Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji i u Berlinu (koji ima status savezne pokrajine), 20. septembra. Baš kao i prije dvije nedjelje u Saksoniji-Anhaltu, CDU predvođen njemačkim kancelarom Fridrihom Mерcom i ovog vikenda suočava se sa ozbiljnim izbornim porazom.
Dok u Berlinu mogu izgubiti mjesto gradonačelnika, u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji stranka, koja je prema anketama na samoj granici cenzusa, rizikuje čak i ispadanje iz pokrajinskog parlamenta. Kakav god bio ishod izbora, izvjesno je da će se pritisak na Fridriha Merca samo povećavati.
Dvije nedjelje nakon što je Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila istorijski rezultat od 43,8 odsto na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu na istoku zemlje, 20. septembra izlazi se na birališta u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji i u glavnom gradu Berlinu.
Prema prognozama, iako je sasvim izvjesno da će krajnje desničarska stranka u ove dvije pokrajine ostati u opoziciji (za razliku od situacije u Saksoniji-Anhaltu), u poređenju sa rezultatima od prije pet godina i dalje može računati na znatno bolji učinak.
Međutim, glavno pitanje ovih izbora nije AfD, već nastup desnocentričnog, hrišćansko-demokratskog CDU-a. Kancelarova podobnost i ranije je dovođena u pitanje, iako je nakon izbora u Saksoniji-Anhaltu uspio da sačuva poziciju i donekle stabilizuje svoj poljuljani položaj, poslije još dva slaba izborna rezultata neće se naći u tako lakoj situaciji.
Članica predsjedništva Junge Uniona (omladinskog krila CDU-a), Klara fon Natuzijus, već je na javnoj televiziji izjavila da, iako kancelar nije u potpunosti odgovoran za probleme vlade i CDU-a, on jeste njihov dio.
Dodatno je u istom intervjuu naglasila da stranka sa ovim kancelarom više ne može pobjeđivati na izborima. Zbog toga će Merc i njegov tim iz Berlina sa velikom pažnjom pratiti rezultate i to ne samo zato što se jedni od izbora održavaju u samoj prijestonici.
Merc se unaprijed priprema za kriznu komunikaciju
Proteklih nekoliko nedjelja nisu se odvijale idealno za Fridriha Merca. Iako su Saksonija-Anhalt i uopšte nekadašnje pokrajine DDR-a u osnovi naklonjene AfD-u, Merc se našao u nezavidnom položaju.
Nakon što je poslije saveznih izbora 2025. godine obećao udvostručenje podrške CDU-u i prepolovljavanje uticaja AfD-a, sve veći broj ljudi dovodi u pitanje da li je on uopšte prava osoba za funkciju kancelara.
Uprkos njegovim obećanjima, prisutni su potpuno suprotni trendovi: dok su u februaru 2025. godine unione stranke (CDU/CSU) imale 28,5 odsto glasova, a AfD 20,8 odsto, najnovija istraživanja pokazuju da je podrška Uniji pala ispod 20 odsto, dok je krajnja desnica porasla na 27–29 procenata. Štaviše, većina birača, pa i samih simpatizera CDU-a, izražava nezadovoljstvo kancelarom.
Ovo predstavlja samo kvantitativni dokaz javnog raspoloženja koje je i ranije bilo primjetno. Pored izjave Klare fon Natuzijus, indikativan je i obiman uvodnik glavne urednice lista „Špigl“, objavljen nakon izlaznih anketa u Saksoniji-Anhaltu, u kojem je detaljno obrazložila zašto Merc nije prava osoba za izazove koji stoje pred vladom i državom.
Merc je obećao da će popraviti greške u komunikaciji i korigovati neophodne, ali nepopularne predloge reformi. Pod pritiskom više pokrajina, pokazao je i spremnost da se savezna vlada pozabavi visokim cijenama goriva, što je do tada odbijao uz obrazloženje da bi to previše opteretilo budžet uz malu stvarnu korist.
Ipak, ove mjere ne rješavaju postojeće strateške i strukturne probleme: Merc i dalje nema dugoročnu, obuhvatnu viziju, niti konkretan plan za zaustavljanje rasta AfD-a. Čini se da odustaje od nepopularnih reformi penzionog i zdravstvenog sistema, čime žrtvuje njihovu dugoročnu održivost, koja je trenutno vrlo upitna.
Poslije izbora u Saksoniji-Anhaltu donekle je stabilizovao svoj položaj, između ostalog i zahvaljujući otvorenom pismu podrške koje je potpisalo osam premijera pokrajina iz redova CDU-a, među kojima i Hendrik Vist, premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, koga mnogi pominju kao potencijalnog nasljednika.
Ipak, Merc se i dalje nalazi na klimavom terenu, a nakon ovih izbora zahtjevi za njegovu smjenu mogli bi ponovo ojačati.
U Berlinu se hrišćanskim demokratama (unutar margine greške) prognozira tek treće mjesto, iza krajnje ljevičarske stranke Die Linke i AfD-a, pa čak i u slučaju pobjede teško da bi mogli formirati koaliciju.
S druge strane, u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji stranka bi prvi put u svojoj istoriji mogla ostvariti jednocifren rezultat na pokrajinskim izborima, dok su početkom godine imali preko 10 odsto, u posljednjoj anketi pred izbore pali su na svega šest procenata, što je samo jedan procentni poen iznad parlamentarnog cenzusa.
Kancelar je na kraju otkazao put u Njujork na Generalnu skupštinu UN, gdje je trebalo da govori u srijedu, kako bi ostao u Berlinu i lično upravljao postizbornom komunikacijom.
Pored toga, sazvao je sjednicu predsjedništva CDU-a za nedjelju popodne (prije zatvaranja birališta) u pokušaju da ih uvjeri da ima plan za budućnost, ali i da preduhitri eventualne zahtjeve za promjenu na čelu stranke prije objave zvaničnih rezultata, što bi rukovodstvo CDU-a zateklo nespremno i bez spremnog kandidata za kancelara.
Ljevičarska koalicija na pomolu u obije pokrajine
Kao što je već napomenuto, AfD ni na jednim od ovih izbora nema realne šanse za formiranje vlasti. Iako će zabilježiti znatno bolji rezultat u odnosu na period od prije pet godina, takozvani „zaštitni zid“ (sanitarni kordon), koji u Evropskom parlamentu postoji samo na papiru, a u njemačkim opštinama odavno puca, u Berlinu i Šverinu i dalje čvrsto stoji.
Prema anketama javnog mnjenja, u Berlinu se AfD bori za prvo mjesto sa strankom Die Linke (AfD ima 18–20 odsto, Die Linke 20–23 odsto), dok je u Meklenburgu izjednačen sa SPD-om (37 odsto naprema 36 odsto). Stranci ujedno pogoduje i efekat zamajca nakon pobjede u Saksoniji-Anhaltu.
Ukoliko Zeleni pređu cenzus u Meklenburgu, u Berlinu i Šverinu bi mogla da se formira takozvana „crveno-crveno-zelena“ koalicija (SPD–Die Linke–Zeleni), s tim što bi Die Linke predvodio vlast u glavnom gradu, a SPD u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji.
Dok je u Berlinu glavna izborna tema rješavanje stambenog pitanja, gdje Die Linke obećava eksproprijaciju praznih stanova i njihovo pretvaranje u opštinske socijalne stanove, u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji Manuela Švezig (SPD), koja pokrajinom vlada od 2017. godine, vodi kampanju sa porukom da je upravo ona ta koja može zaustaviti dalji uspon AfD-a.