U svom godišnjem obraćanju o stanju Unije, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je ključne prioritete i viziju budućnosti Evrope, stavljajući fokus na ekonomsku stabilnost.
Evropska unija nikada nije bila jača, ali istovremeno je u najneizvjesnijem položaju ikada, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom godišnjem obraćanju o stanju Unije.
U svom obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu, ona je naglasila da se EU suočava sa sve složenijim svijetom, agresivnom Rusijom, ekonomskim pritiscima i porastom ultranacionalizma. Ključne teme govora su bezbijednost, konkurentnost, energetska nezavisnost i unutrašnje pretnje evropskom jedinstvu, izvještava Gardijan.
"Svijet je postao otvoreno neprijateljski nastrojen"
Predsjednica Komisije upozorila je da su stari obrasci i odnosi popustili i da se EU sada suočava sa "otvoreno neprijateljskim svijetom". Govorila je o agresivnom ratu u Ukrajini, borbi za industrijske kapacitete i vrtoglavom tempu tehnoloških promjena.
"To vidimo u porastu ekstremizma i nestanku nijansi, čak i u načinu na koji se ophodimo jedni prema drugima. Ovi stvarni problemi se koriste kao oružje da nas podijele, ponekad spolja, ali prečesto iznutra", rekla je.
Predstavila je to kao izbor između nezavisne Evrope koja se zalaže za svoje vrijednosti i dopuštanja da Uniju sputavaju podjele i zavisnosti.
"Da li želimo da se ujedinimo oko naše evropske ideje da možemo zajedno da odlučujemo o svojoj sudbini? Ili ćemo dozvoliti da naše demokratije potkopaju pioni i marionete autoritarnih režima?", upitala je.
Upozorila je na ultranacionaliste, antievropljane i rusko miješanje, čiji je cilj, rekla je, isti.
"Oni preziru naše vrijednosti i žele da razbiju naše evropsko jedinstvo. Zato se nemojmo samo boriti, već se borimo zajedno za naš evropski ideal", rekla je.
"Ekonomija je prioritet broj jedan"
Fon der Lajen je rekla da je pokretanje evropske ekonomije apsolutni prioritet i da Evropa mora da iskoristi svoje ogromno tržište, najsavremeniju industriju i usluge. Ona smatra da jedinstveno tržište ostaje previše fragmentirano i da zahtijeva dalje reforme, koje bi trebalo da budu završene do kraja sledeće godine.
"U današnjoj ekonomiji, brzina je ključna. Stalna dozvola ili obrazac, mrežna veza ili odluka o finansiranju - sve to može odrediti gdje će se ulagati i gdje će se stvarati radna mjesta. Moramo da se krećemo mnogo brže", rekla je ona i najavila pojednostavljivanje pravila.
Kao primjer evropskog uspjeha, istakla je kompaniju ICEYE, koju su pre 15 godina osnovali Finac i Poljak nakon učešća u programu Erazmus.
"Danas su jedna od vodećih svetskih kompanija u svemirskoj tehnologiji. Vi ste prava evropska priča o uspjehu", rekla je.
Ona se posebno osvrnula na Kinu i upozorila da je trgovinski deficit EU sa tom zemljom dostigao milijardu eura dnevno i da je sada na "kritičnoj tački".
"Neki kažu da se suočavamo sa još jednim 'kineskim šokom', ali on je već ovdje. Možete ga vidjeti u našim zajednicama i fabrikama širom Unije. To vodi deindustrijalizaciji u samom industrijskom srcu Evrope. To je neodrživo", rekla je fon der Lajen.
Najavila je da će EU "koristiti sve raspoložive alate da uravnoteži ove odnose" i naglasila potrebu za diverzifikacijom u nabavci kritičnih sirovina.
Energetska reforma
Takođe je govorila o potrebi reforme evropskog energetskog tržišta. Naglasila je da "Evropa ne može ostati industrijska sila ako su joj cijene energije strukturno previsoke". Rekla je da se Unija uspešno okrenula sopstvenim, čistijim izvorima energije nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali je ipak "platila visoku cijenu" za kasnije zatvaranje Ormuskog moreuza.
"Moramo dalje ulagati u našu pristupačnu i domaću čistu energiju. Bilo da su to obnovljivi izvori ili nuklearna energija, biometan ili nešto drugo. Tehnološki neutralno. Ali ovi izvori moraju osigurati našu nezavisnost i niže cijene energije", rekla je ona.
Ona je rekla da Evropa mora biti elektrifikovana kako bi se smanjili troškovi uvoza fosilnih goriva i ubrzao razvoj mrežnih konekcija za brojne kapacitete obnovljivih izvora koji čekaju na povezivanje.
O vještačkoj inteligenciji
Osvrćući se na pitanje vještačke inteligencije, fon der Lajen je naglasila da je stav Evrope jasan: cilj je da se ova tehnologija u potpunosti iskoristi za poboljšanje društva, kvaliteta života i produktivnosti, ali uz punu svijest o ogromnim rizicima koje predstavlja njena primjena.
Ona je istakla da sa razvojem naprednijih modela ovi rizici postaju izraženiji i navela izjave čelnika vodećih tehnoloških kompanija koji i sami pozivaju na usporavanje razvoja samorekurzivnih modela kako bi se uskladio tempo napretka.
"Ako su tvorci ove tehnologije jasni u svojim upozorenjima, onda i mi moramo biti", rekla je.
Prema njenim riječima, Evropa može da preuzme vodeću ulogu u primjeni vještačke inteligencije u realnim scenarijima, od fabričkih pogona i bolničkih odjeljenja do precizne poljoprivrede i autonomne vožnje, jer tu leži najveća vrijednost i evropska prednost.
Zaključila je da Unija želi vještačku inteligenciju koja stvara više vrijednosti i odgovornosti uz manju potrošnju energije i niže troškove, ali prije svega želi vještačku inteligenciju pod ljudskom kontrolom, što je nazvala samom suštinom evropskog pristupa.
Kritika Trampove politike
Govoreći o trgovini i međunarodnim odnosima, fon der Lajen je naglasila da se u eri prekretnica, evropski prosperitet i bezbednost ne mogu graditi samo kod kuće, pozivajući se na nove trgovinske sporazume sa Australijom, Indijom, blokom Merkosur, Meksikom i Indonezijom.
U poruci koja je jasno protumačena kao kritika politike Donalda Trampa, ona je naglasila da su ova partnerstva strateški izbor za Evropu, ali i odgovor na slom međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Rekla je da za neke odgovor leži u izolacionizmu i samostalnom djelovanju, ali da to nije opcija za Evropu.
Iako će EU uvijek prednjačiti u odbrani međunarodnog poretka, više se ne može oslanjati na to kao jedini način da zaštiti svoje interese, niti može pretpostaviti da će postojeća pravila pružiti zaštitu od složenih prijetnji. Stoga je, naglasila je, Unija hitno mora da redizajnira svoja partnerstva i izgradi globalne koalicije kako bi ojačala otpornost i demokratiju.
Pozivajući Kanadu da postane pridruženi član EU, premijer Karni je dobio ovacije publike.
Ovogodišnji govor o stanju nacije imao je specijalnog gosta, kanadskog premijera Marka Karnija. Njegova posjeta dolazi u trenutku kada Kanada nastoji da ojača veze sa EU, posebno u oblastima odbrane, digitalne regulacije i trgovine, usred tenzija sa SAD pod administracijom Donalda Trampa. Karni će se sutra obratiti i Evropskom parlamentu.
Otvarajući sjednicu, predsjednica parlamenta Roberta Metsola pozdravila je kanadskog premijera, koji je dobio dug i srdačan aplauz poslanika.
Posebno je pozdravila Karnijevo prisustvo, nazvavši njegov dolazak simbolom trajnog prijateljstva između dva naroda. Naglasila je da Evropa i Kanada vjeruju u demokratiju i princip da moć ne pripada najjačima, najbogatijima i najglasnijima, već svima, kao i u slobodu demokratskih društava da sama biraju sa kim će sarađivati.
Ona je najavila da EU želi da podigne partnerstvo sa Kanadom na najviši mogući nivo i da će zajedno raditi na otvaranju vrata da Kanada postane prva pridružena članica Evropske unije. Rekla je da ovo nije partnerstvo usmjereno protiv bilo koga, već partnerstvo za zajedničku snagu, a njen predlog je propraćen ovacijama.
Predlog za jačanje bezbijednosti i odbrane u EU
Fon der Lajen je rekla da nema mjesta sumnji i da će Evropa braniti svaki kvadratni metar svoje teritorije, a takođe je izrazila snažnu podršku Ukrajini i obećala kontinuiranu pomoć.
Upozorila je na rastuće pretnje na evropskom tlu i jačanje ruske agresije, podsećajući na nedavne bezbjednosne incidente u Litvaniji, Danskoj i Poljskoj. Naglasila je da se radi o napadima vojnog nivoa koje su izveli ruski operativci, što nije predstavljalo napad samo na jednu državu članicu, već na Uniju u cjelini.
"Hibridne prijetnje, od sajber sabotaže i podmetanja požara do upada dronova, postaju sve češće i opasnije", rekla je.
Zaključila je da evropski sistem pripravnosti mora pretrpjeti fundamentalne promjene jer je stvoren za drugačije vrijeme. Stoga predlaže stvaranje evropskog protokola za reagovanje na hibridne prijetnje neposredno ispod praga oružane agresije, kao i uvođenje „protokola za vanredne bezbjednosne situacije“ po uzoru na Član 4 NATO-a.
Ovaj mehanizam bi omogućio svim ostalima da se odmah okupe na zahtjev jedne ugrožene članice kako bi koordinirale evropski odgovor, odvratile dalju eskalaciju i ublažile posledice. U okviru toga, ona je pozvala na zvanično osnivanje Evropskog savjeta bezbjednosti.
Novi plan migracije
Fon der Lajen se dotakla osjetljivog pitanja migracija, pozivajući se na nedavnu krizu u Seuti. Upozorila je da "ranjive ljude eksploatišu nemilosrdni trgovci ljudima i šverceri, ali i naši protivnici", i poslala direktnu poruku podrške Madridu: "Granica Seute je evropska granica, jer je Seuta Španija, a Seuta je Evropa i Evropa će biti uz vas".
Naglasila je da postojeći Pakt o migracijama i azilu mora biti u potpunosti sproveden, ali i da su Uniji potrebna nova pravila za vanredne situacije, "posebno u scenarijima gdje se organizuju masovni pokreti ljudi i koriste kao oružje".
Zato je najavila novi instrument za reagovanje u vanrednim situacijama:
"Predložićemo novi evropski instrument za reagovanje u krizama. On će se aktivirati samo pod strogo definisanim kriterijumima, a u tim slučajevima će omogućiti vremenski ograničenu i strogo definisanu fleksibilnost u standardnim procedurama", istakla je.
Govoreći o kontroli granica i jačanju agencije Fronteks, poruka je, tvrdi on, sasvim jasna: "Uvijek ćemo poštovati naše vrijednosti i osnovna prava, ali nikada nećemo praviti kompromise u zaštiti naših granica jer mi Evropljani odlučujemo ko dolazi u našu Uniju i pod kojim uslovima".
Kritika Izraela
Osvrćući se na situaciju na Bliskom istoku i u pojasu Gaze, fon der Lajen je istakla da su "duboka patnja u Gazi i nekontrolisano nasilje doseljenika na Zapadnoj obali duboko potresli Evropljane" a odluku izraelske vlade da nastavi projekat izgradnje ilegalnog naselja E1 nazvala je "neprihvatljivom".
Ona je takođe priznala duboke podjele unutar Unije po tom pitanju.
"Mnogim Evropljanima je bolno što države članice nisu uspjele da okupe potrebnu većinu za jedinstven odgovor. Neke države članice nastavljaju same, dok druge to razmatraju. Kada je Evropa podijeljena, ona ne može da promijeni tok događaja", bila je iskrena šefica Komisije.
Zaključila je izjavom da Evropa nastavlja da prednjači u pružanju pomoći Palestincima i podvukla:
"Evropa podržava pravo Izraela na samoodbranu, ali palestinski narod takođe ima jednako pravo da živi u bezbijednosti i dostojanstvu. Uloga Evrope je da održava plamen rešenja o dvije države", zaključila je.