Himalaji blizu tačke bez povratka: Otapanje glečera pokrenulo nezapamćenu krizu, ugroženi milioni ljudi

Himalaji se približavaju tački bez povratka dok se glečeri tope brže nego prije decenije, ugrožavajući vodosnabdijevanje dok region ide ka "vrhu vodnog kapaciteta" do sredine vijeka, pokazuje studija objavljena ovog mjeseca.

Nalazi stižu nakon urušavanja himalajskog glečera krajem avgusta duž granice između Nepala i Tibeta, što je izazvalo lančane klizišta i bujične poplave u dolinama ispod.

Najmanje 1.300 ljudi zvanično je proglašeno mrtvima, dok se više od 5.300 vodi kao nestalo širom Nepala i kineskog regiona Tibet. Kako se glečeri povlače, iza sebe ostavljaju nestabilna glečerska jezera zadržana samo rastresitim stijenama i ledom, i to tik iznad dolina u kojima žive milioni ljudi, utvrđeno je u studiji.

Istraživanje je izradila kompanija za održivi razvoj "Sistemik", u saradnji sa Inicijativom za integrisane planine, Međunarodnim centrom za integrisani razvoj planina i Indijskim nacionalnim institutom za životnu sredinu Himalaja "G. B. Pant".

Gubitak mase himalajskih glečera ubrzao se posljednjih decenija, dok se na terenu trenutno prati svega 21 glečer od procijenjenih 40.000, koliko ih ima u regionu Hindu Kuš-Himalaji, prostranom planinskom sistemu koji se proteže kroz osam zemalja, od Avganistana do Mjanmara.

Skoro 200 glečerskih jezera u Indiji identifikovano je kao visoko rizično, pri čemu je 56 svrstano u kategoriju "veoma visokog rizika", ostavljajući milione ljudi u nizijama potpuno izložene opasnosti.

Kako se region približava "vrhu vodnog kapaciteta", trenutku kada rječni tokovi prestaju da rastu i počinju da opadaju, to će imati duboke posljedice po bezbjednost vodosnabdijevanja. S obzirom na to da Himalaji nose više od 20 odsto BDP-a Indije, ovaj region predstavlja ključni dio nacionalne ekonomske infrastrukture o kojoj zavise stotine miliona ljudi.

Iako pokriva oko 18% teritorije Indije, himalajski region učestvuje sa približno 35% u ukupnom broju prirodnih katastrofa u toj zemlji.