U sijenci narastajućih geopolitičkih tenzija i oštrih tonova iz Vašingtona, Kopenhagen je povukao istorijski potez slanjem vojnih obveznika u surove arktičke uslove kako bi osigurao sjeverne granice kraljevine.
Prvi put u novijoj istoriji danski regruti raspoređeni su na Grenland, dok Danska nastoji da pojača svoje prisustvo na Arktiku, nakon zahtjeva Sjedinjenih Država da preuzmu tu teritoriju.
Američki predsjednik Donald Tramp više puta je nastojao da preuzme poluautonomno dansko ostrvo, pozivajući se na zabrinutost za nacionalnu bezbjednost i optužujući Kopenhagen da zanemaruje odbranu Arktika, piše Rojters. Danska i Grenland odlučno su odbacili tu ideju.
Regruti su dio prve grupe u okviru novog danskog programa produženog služenja vojnog roka, čiji je cilj obuka vojnika sposobnih da djeluju u jednom od strateški najvažnijih i najizazovnijih regiona kraljevine.
"To pokazuje da smo prisutni, da smo ovde i da ne mislimo samo na sebe. Takođe mislimo i na ljude na Grenlandu", rekao je Rojtersu devetnaestogodišnji regrut David.
Kopenhagen je obećao milijarde dolara za jačanje odbrane Arktika, nakon što je danski ministar odbrane priznao da se godinama nedovoljno ulagalo u taj region.
Regruti učestvuju u vežbi "Arktička izdržljivost" (Arctic Endurance), vojnoj vježbi Danske tokom koje se vojnici obučavaju za borbu i preživljavanje u uslovima ekstremno hladnog vremena.
Vježba je dio misije NATO-a "Arktička straža" (Arctic Sentry), pokrenute ove godine sa ciljem jačanja prisustva Alijanse na Arktiku i ublažavanja tenzija unutar NATO-a nakon Trampovih izjava o Grenlandu.
Rusija, koja ima najveće vojno prisustvo na Arktiku, kritikovala je pojačanu aktivnost NATO-a u regionu, opisujući je kao direktnu bezbjednosnu prijetnju koja povećava rizik od sukoba. Kina je povećala svoje aktivnosti u regionu bogatom mineralima, uglavnom u partnerstvu sa Moskvom.