Direktor CIA otputovao u rusku prijestonicu kako bi upozorio Kremlj na moguću eskalaciju prema članicama NATO-a, dok analitičari kao jednu od potencijalnih tačaka pritiska izdvajaju Estoniju.
Direktor CIA Džon Retklif ove sedmice otputovao je u Moskvu, gdje je, prema navodima „Telegrafa“, upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne napada nijednu članicu NATO-a.
Posjeta dolazi u trenutku kada zapadne obavještajne službe procjenjuju da je Rusija pojačala hibridne aktivnosti prema Zapadu, uključujući sumnje u sabotaže i pokušaje napada na infrastrukturu povezanu sa odbrambenom industrijom.
Izvor upoznat sa Retklifovim putovanjem rekao je da je njegova glavna poruka bila upozorenje na „bilo kakvu eskalaciju protiv baltičkih država“ – Estonije, Letonije i Litvanije.
Narva kao moguća tačka pritiska
Jedan od scenarija o kojima se govori jeste pokušaj Moskve da testira spremnost NATO-a u estonskom gradu Narvi, koji se nalazi uz granicu sa Rusijom i u kojem živi značajan broj stanovnika koji govore ruski.
Britanski vojni stručnjak Džastin Bronk ocjenjuje da eventualni ruski potez ne bi morao da bude velika invazija. Moskva bi, prema njegovoj procjeni, mogla pokušati da zauzme mali dio teritorije, most, pistu ili važan infrastrukturni objekat, a zatim prati reakciju NATO-a.
„Ako NATO ne bi aktivirao član 5, to bi bio ogroman i potencijalno fatalan udarac kredibilitetu saveza“, rekao je Bronk za „Telegraf“.
Član 5 NATO-a predviđa da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice saveza.
Direktan rat ipak malo vjerovatan
Iako se o mogućnosti ruskog napada na Baltik sve češće govori, većina analitičara smatra da je direktan veliki rat Rusije i NATO-a i dalje malo vjerovatan.
Posebnu pažnju privlači Suvalski koridor, uski pojas teritorije između Poljske i Litvanije koji povezuje baltičke države sa ostatkom NATO-a, a nalazi se između Kalinjingradske oblasti i Bjelorusije.
Bronk smatra da bi napad na taj prostor gotovo sigurno doveo do otvorenog rata sa NATO-om.
„Ne vjerujem da bi Rusija napala Suvalski koridor jer bi to garantovalo potpuni rat sa NATO-om“, ocijenio je on.
Uprkos tome, stručnjaci upozoravaju da bi ograničeni hibridni napadi, incidenti na granici i testiranje reakcije NATO-a mogli predstavljati mnogo realniji scenario od klasične invazije.