Evropska unija zahtijeva od pet karipskih država da ukinu programe državljanstva putem ulaganja ili će izgubiti bezvizni režim do 2028. godine.
Evropska unija je obavijestila pet karipskih država da moraju ukinuti svoje programe „državljanstva putem ulaganja“ (CBI) ili rizikuju gubitak bezviznog režima za evropski šengenski prostor do 2028. godine.
Mogućnost ulaska u 29 zemalja šengenskog prostora predstavlja značajan adut ovih programa „zlatnih pasoša“. Iako su neki advokati za imigraciju rekli za CNBC da će se ultimatum vjerovatno završiti kompromisom, moguće je da će EU ostati pri svom stavu, piše CNBC.
Trenutno, stranci mogu dobiti državljanstvo u jednoj od ovih zemalja ulaganjem u njenu ekonomiju, poput kupovine nekretnina ili uplata u državni fond. Pasoši ovih država omogućavaju putovanje bez vize u oko 140 zemalja i teritorija. S cijenama koje počinju od oko 200.000 dolara, ovi programi državljanstva putem ulaganja predstavljaju ključne prihode karipskim državama.
Krajem juna, EU je poslala pisma vladama Antigve i Barbude, Dominike, Grenade, Svete Lucije te Sent Kitsa i Nevisa. Ove zemlje planiraju koordinisan odgovor, uključujući i misiju u Briselu, navodi se u saopćenju.
„Naši programi državljanstva putem ulaganja ključni su stubovi naše baze neporeskih prihoda. Ne mogu se jednostavno napustiti bez izvodljivih, vjerodostojnih i održivih zamjenskih izvora prihoda“, izjavio je premijer Antigve i Barbude Gaston Braun u naknadnom saopćenju.
EU se i ranije obračunavala s CBI programima u drugim zemljama, uključujući Maltu. Međutim, ovaj zahtjev je neobičan jer ne navodi konkretne sigurnosne zabrinutosti niti predlaže rješenja za njihovo otklanjanje, prema riječima Rona Klaska, advokata za imigraciju i suosnivača savjetodavne firme Exodus Migration. On je naveo da ne očekuje da će EU odustati.
„Oduvijek je postojao pritisak EU na karipske zemlje, uglavnom povezan sa sigurnosnim pitanjima, i sve su posljednjih godina pojačale svoje sigurnosne provjere kao odgovor na zahtjeve EU. Ova nova situacija je drugačija“, rekao je Klasko i dodao:
„Oni kažu da se protive konceptu komercijalne transakcije koja rezultira dobijanjem pasoša. To zadire u samu srž njihovog programa, za razliku od situacije kada kažu da žele da pojačate sigurnost, gdje države zapravo mogu nešto učiniti.“
Klasko je dodao da savjetuje jednu od pet pogođenih država, čije je ime odbio navesti, o mogućim izmjenama programa koje bi mogle zadovoljiti EU.
Rijaz Džafri, viši pravni savjetnik u advokatskoj kancelariji, rekao je da zahtjev EU vidi kao početnu tačku za pregovore, a ne kao čvrst ultimatum. Džafri, koji također vodi konsultantsku kuću za državljanstvo i prebivalište Dasein Advisors, naveo je da mu se obratilo nekoliko klijenata, ali da oni i dalje nastavljaju sa svojim zahtjevima.
„Ovaj razgovor traje otkad znam za sebe“, rekao je ovaj advokat za imigraciju s 30 godina iskustva. „Mislim da EU želi detaljnije provjere ili bolju kontrolu nad određenim stvarima u vezi s tim ko ulazi, a ko ne ulazi, i mislim da će se države uskladiti s tim jer ne žele zaobilaziti pravila.“
Krajem 2024. godine, EU je ukinula bezvizni režim za šengenski prostor građanima Vanuatua, ostrvske države u Južnom Pacifiku, zbog sigurnosnih i migracionih zabrinutosti. Evropski sud pravde je 2025. godine proglasio malteški program „zlatnog pasoša“ nezakonitim. Malta je od tada uvela program zasnovan na zaslugama uz uslove boravka.
Čak i ako se ne postigne kompromis, Džafri kaže da se karipske države previše oslanjaju na prihode od CBI programa da bi ih postepeno ukinule. Više od polovine njegovih klijenata su Amerikanci, kojima pogodnost bezviznog režima nije ni potrebna, dodao je.
„Imao sam klijente koji uzimaju ove pasoše jer ne žele putovati sa svojim američkim, izraelskim ili kineskim pasošem. Za njih je to sigurnosno pitanje“, rekao je on. „Radim s veoma bogatom klijentelom širom svijeta i posjedovanje alternativnih državljanstava i prebivališta dio je njihovog globalnog planiranja. Oni tako upravljaju različitim rizicima: političkim, ličnim, komercijalnim, finansijskim i tako dalje. Moji klijenti ovo ne rade zbog lakšeg pristupa EU“, dodao je.
(MONDO)