Iran je unaprijedio svoj dron Hadid 110, za koji tvrdi da je brži, teže uočljiv i sposoban da probije neprijateljsku protivvazdušnu odbranu.
Iranski dron Hadid 110 dobio je značajnu nadogradnju. Nova verzija leti niže, brže i znatno ga je teže uočiti. Riječ je o bespilotnoj letjelici na mlazni pogon koja postiže brzine veće od 500 kilometara na čas, a konstruisana je sa ciljem probijanja američke protivvazdušne odbrane, piše britanski Telegraf.
Iranska Revolucionarna garda objavila je da je ovaj dron prvi put upotrijebljen u protekle dvije nedelje u napadima na američke baze i ratne brodove u regionu. Izvori navode da je riječ o naprednoj verziji standardnog modela Hadid 110, koji iranski zvaničnici smatraju jednim od svojih najjačih aduta.
Turbomlazni motor i brzo dejstvo
Glavne prednosti novog drona su brzina i stelt tehnologija. Za razliku od većine iranskih samoubilačkih dronova koje pokreću elise, ovaj model ima turbomlazni motor koji mu omogućava brzinu od oko 500 kilometara na čas, čineći ga najbržim poznatim iranskim dronom.
Lansira se pomoću raketnog motora na čvrsto gorivo koji mu daje početno ubrzanje i visinu prije nego što se uključi mlazni motor, što omogućava brzo djelovanje sa terena.
Brzina mu daje ključnu prednost na bojištu. Protivvazdušna odbrana funkcioniše tako što detektuje pretnju, prati je i lansira presretač. Što je meta brža, to odbrambeni sistem ima manje vremena za reakciju, a novi Hadid 110 dizajniran je upravo kako bi skratio taj vremenski okvir i pogodio cilj prije reakcije neprijateljskih raketa.
Aerodinamični oblik tijela bez vidljivih zakivaka i spojeva otežava detekciju na radaru, dok usisnik vazduha u obliku slova S skriva lopatice motora, a spoljašnji dio je obložen materijalom koji upija radarske talase.
Dron nosi bojevu glavu od 30 kilograma, ima domet od oko 350 kilometara i može da ostane u vazduhu oko sat vremena. To je dovoljno za uništavanje ključnih ciljeva u blizini iranske obale, iako nije riječ o strateškom oružju dugog dometa.
Jačanje dominacije Revolucionarne garde
Iranske tvrdnje da je letjelica u potpunosti domaći proizvod dio su narativa kojim Teheran želi da pokaže otpornost uprkos višegodišnjim sankcijama koje su ga odvojile od zapadne tehnologije. Sa druge strane, pojava ovakvog oružja mijenja i unutrašnju ravnotežu moći.
Balističke rakete i dronove ne kontroliše regularna vojska, već Iranska revolucionarna garda (IRGC). Svaki napredak u tom arsenalu dodatno učvršćuje dominaciju Garde nad ključnim vojnim i političkim odlukama.
Zanimljivo je da se pojava novog drona poklopila sa neobičnim zatišjem u sukobu. Nakon nedelja eskalacije, obje strane su privremeno obustavile napade bez formalno proglašenog primirja. Ipak, situacija je i dalje napeta: Iran drži zatvoren Ormuski moreuz i poručuje da neće dozvoliti Vašingtonu da diktira uslove.
Iransko Ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je da sa Omanom pregovara o upravljanju pomorskim saobraćajem kroz moreuz bez američkog miješanja, ističući da su Sjedinjene Američke Države "zaglibile u živom pijesku".
Sa druge strane, Donald Tramp tvrdi da je pauza u napadima prilika za nastavak pregovora, dok američkim snagama, prema procenama, počinje da nedostaje presretačkih raketa, upravo onih koje su ključne za zaustavljanje novih iranskih letjelica, zaključuje Telegraf.