Iako je Ukrajina ove godine proizvela dovoljno žita da prehrani stotine miliona ljudi širom svijeta, čak 700.000 Ukrajinaca uz liniju fronta zavisi od pomoći Ujedinjenih nacija.
U žitnici svijeta, ljudi na prvim linijama ne mogu da dođu do hrane bez pomoći konvoja Ujedinjenih nacija koji pokušavaju da umaknu ruskim dronovima.
Ukrajinske farme proizvele su ove godine oko 60 miliona tona žita, što je dovoljno da pomogne u prehranjivanju stotina miliona ljudi u drugim zemljama. Ipak, duž linije fronta čak 700.000 Ukrajinaca zavisi od konvoja UN kako bi dobilo sledeći obrok.
Kamioni prolaze kroz čitave gradove prekrivene zaštitnim mrežama protiv dronova, razapetim iznad puteva i krovova poput mreža koje se postavljaju preko voćaka. Zaustavljaju se tek toliko da porodice istrče, preuzmu kutije sa hranom i vrate se u zaklon, a zatim odmah nastavljaju dalje.
Ne smiju dugo da ostanu na jednom mjestu jer ruski dronovi sada napadaju vozila i ljude u "zoni smrti" koja se proteže i do 50 kilometara od fronta. Donedavno je njen domet iznosio između 10 i 15 kilometara, rekao je vršilac dužnosti izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu Karl Skau za "Politiko", nakon što je proveo nedelju dana obilazeći operacije na prvim linijama od Harkova do Odese.
Samo tokom jednog dana koji je proveo u Donjeckoj oblasti, nadležni su zabilježili čak 1.400 incidenata sa dronovima.
Ljudi bježe jer se osjećaju kao da ih dronovi love
Širenje opasne zone prazni gradove i sela, iz kojih svakog mjeseca bježe hiljade ljudi. Jun je bio najsmrtonosniji mjesec za ukrajinske civile još od aprila 2022. godine, saopštili su ove nedelje posmatrači Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Najmanje 293 osobe su poginule, dok je 1.990 ljudi povrijeđeno. Broj žrtava napada dronovima kratkog dometa u blizini fronta dostigao je najviši nivo od početka rata.
Ljudi koji su napustili zajednice uz liniju fronta govorili su zaposlenima u UN da imaju osjećaj da ih dronovi "love" dok odlaze po hranu ili izvode pse u šetnju.
U tranzitnom centru u blizini Slavjanska, gdje su se evakuisani građani zaustavljali radi registracije i preuzimanja novca i hrane, Skau je upoznao devedesetogodišnju ženu i njenu ćerku. One su samo dan ranije izvučene iz ruševina svoje kuće.
Starica, koja je gluva i slijepa, godinama je odbijala da napusti svoj dom.
U blizini je jedan muškarac svakome ko bi prošao pokazivao snimak na telefonu. Snimao je komšijinu kuću u plamenu kada je eksplozija pogodila i njegov dom. Okrenuo je kameru prema svojoj kući i nastavio da snima.
"To su ljudi koji su bili odlučni da izdrže i ostanu", rekao je Skau.
Činjenica da sada ipak odlaze, prema njegovim riječima, pokazuje koliko se situacija pogoršala.
Hrane ima, ali je nemoguće dopremiti je do stanovništva
Hrana je jedna od retkih stvari koja Ukrajini ne nedostaje. Čak i dok Rusija kontroliše približno petinu njenog poljoprivrednog zemljišta, Ukrajina ostaje jedan od najvećih svjetskih proizvođača hrane i poljoprivrednih proizvoda.
Ukrajinski proizvodi se preko Crnog mora i dalje izvoze u Afriku, na Bliski istok i u Aziju.
Međutim, u blizini fronta prekinut je lanac između njiva i trpeza. U pojedinim područjima prodavnice više ne rade, zbog čega Svetski program za hranu doprema namirnice.
Na drugim mjestima prodavnice su i dalje otvorene, ali penzioneri posebno ne mogu da priušte hranu zbog visokih cijena. Često ne mogu ni da podignu penzije jer bankomati više ne rade, pa im agencija dijeli novčanu pomoć.
Sve češće stanovnicima se obezbjeđuju i novac i hrana jer samo jedna vrsta pomoći više nije dovoljna.
Veliki dio hrane koju agencija dijeli proizveden je u neposrednoj blizini. Svjetski program za hranu otkupljuje proizvode od poljoprivrednika uz front, a njihove žetve kasnije postaju školski obroci za djecu koja nastavu pohađaju u učionicama smještenim u bunkerima.
Među njima je i oko 20.000 učenika koji časove pohađaju u metrou u Harkovu.
Broj napada na humanitarne operacije dramatično raste
Najopasniji dio operacije jeste dopremanje pomoći.
Svjetski program za hranu je tokom prvih mjeseci ove godine zabilježio isti broj napada i situacija u kojima su njegove ekipe zamalo pogođene kao tokom cijele 2025. godine.
Pre dve nedelje jedan dron je uspio da prođe kroz zaštitnu mrežu i pogodi vozilo agencije. U maju je precizno navođena raketa pogodila glavno skladište Svjetskog programa za hranu u Dnjepru, iako je objekat bio jasno označen kao humanitarni, uključujući i oznake na krovu.
Upitan da li Rusija namjerno gađa humanitarne operacije, Skau nije želio da nagađa.
"Možemo samo da kažemo da se broj incidenata dramatično povećava. Odlučni smo da ostanemo i nastavimo da pružamo pomoć, ali moram da budem odgovoran za bezbjednost našeg osoblja, a situacija postaje sve opasnija", rekao je on.
Zbog manjka novca pomoć ukinuta za 350.000 ljudi
Drugu veliku prijetnju predstavlja nedostatak novca.
Smanjenje donatorskih sredstava dovelo je do toga da broj ljudi kojima Svjetski program za hranu pomaže u Ukrajini padne sa više od milion na 700.000. Taj broj bi uskoro mogao dodatno da bude smanjen na 600.000.
"Nije kao da je 350.000 ljudi kojima smo ukinuli pomoć dobro situirano", upozorio je Skau.
Agencija navodi da joj je do oktobra potrebno 234 miliona dolara kako bi nastavila operacije.
To nije posao koji je Svjetski program za hranu želio da obavlja u Ukrajini. Prije 2022. godine agencija je u toj zemlji bila kupac – nabavljala je velike količine žita i preko crnomorskih luka ih slala za svoje humanitarne operacije širom svijeta.
Što prije ponovo bude mogla da bude samo kupac, rekao je Skau, to će biti bolje.
(Politiko/Mondo)