Decenijama je Švajcarska gradila mrežu ogromnih tunela ispod Alpa kako bi teretni saobraćaj prebacila sa puteva na željeznicu.
Kada većina ljudi pomisli na tunele kroz švajcarske Alpe, obično ih povezuje sa vrhunskim inženjerstvom i kraćim putovanjima između gradova. Međutim, prava priča iza ove ogromne podzemne mreže nije samo priča o brzini i praktičnosti, već prije svega o zaštiti životne sredine.
Od devedesetih godina prošlog vijeka Švajcarska postepeno sklanja teretni saobraćaj sa osjetljivih alpskih puteva i prebacuje ga na željeznicu koja prolazi kroz tunele ispod planina. Ovu odluku nisu donijeli samo političari - podržali su je i sami građani na referendumu.
Ono što je počelo kao odgovor na zagađenje vazduha i saobraćajne gužve koje su gušile planinske doline, preraslo je u jedan od najpoznatijih primjera kako država može potpuno promijeniti svoju infrastrukturu kako bi smanjila emisiju štetnih gasova i zaštitila prirodu.
Danas se švajcarski model smatra jednim od primjera održivog transporta u svijetu, jer pokazuje kako dugoročna politika, podrška građana i moderna željeznička infrastruktura mogu zajedno da smanje negativan uticaj na okolinu.
Zašto je Švajcarska odlučila da skloni kamione sa alpskih puteva
Tokom većeg dijela 20. vijeka kamioni koji su prevozili robu kroz Evropu uglavnom su morali da prelaze preko visokih alpskih prevoja. Do osamdesetih godina prošlog vijeka to je postalo ozbiljan problem za stanovnike dolina.
Saobraćaj je stalno rastao, izduvni gasovi su se zadržavali u uskim planinskim predelima gdje se vazduh sporije čisti, a stanovnici su svakodnevno bili izloženi buci i opasnostima koje su donosila velika teretna vozila.
Zbog toga su švajcarski građani 1994. godine na referendumu podržali takozvanu Alpsku inicijativu - ustavnu promjenu kojom se država obavezala da teretni saobraćaj kroz Alpe prebaci sa puteva na željeznicu.
Od tada je taj princip dio švajcarskog ustava, a zemlja kontinuirano radi na smanjenju broja kamiona koji prelaze preko Alpa.
Kako je izgradnja tunela to omogućila
Da bi odluka građana mogla da se sprovede, bilo je potrebno izgraditi potpuno novu infrastrukturu. Tu na scenu stupaju čuveni bazni tuneli. Umjesto da se vozovi penju uz strme planinske uspone, teretne kompozicije danas prolaze gotovo ravnom trasom duboko ispod planina.
Takva infrastruktura omogućava da vozovi troše manje energije, dok željeznički transport proizvodi znatno manje emisija po toni prevezene robe u odnosu na kamione. Najpoznatiji primjer je Gotardski bazni tunel, jedan od najdužih željezničkih tunela na svijetu.
Koliko je tereta prebačeno na željeznicu
Rezultati ove politike mogu se mjeriti brojkama. Prema podacima švajcarskih vlasti, veliki dio tereta koji prelazi preko Alpa danas se prevozi željeznicom umjesto drumskim putem.
Udio željeznice dostigao je nivo od oko 70 odsto poslednjih godina, što je znatno više nego prije početka velikih ulaganja u tunele i željezničku mrežu.
Švajcarska vlada i dalje želi da dodatno smanji broj kamiona koji prolaze kroz Alpe i postavila je cilj od oko 650.000 prelazaka godišnje.
Zašto je manje kamiona važno za stanovnike Alpa
Za ljude koji žive u uskim planinskim dolinama, svaki kamion koji se prebaci na željeznicu znači tiše noći, čistiji vazduh i manje opasnosti na putevima.
Alpski regioni su posebno osjetljivi jer se zagađenje u zatvorenim dolinama zadržava duže nego u ravničarskim oblastima. Prebacivanjem tereta pod zemlju, Švajcarska je smanjila svakodnevni pritisak na lokalne zajednice, bez ograničavanja trgovine i ekonomskih aktivnosti.
Gradnja tunela uz očuvanje prirode
Izgradnja ogromnih tunela nije bez posledica po okolinu. Švajcarske vlasti morale su da vode računa o građevinskom otpadu, vodi, prirodnim staništima i uticaju radova.
Materijal iz iskopa prevožen je željeznicom kada god je bilo moguće, korišćeni su sistemi za smanjenje zagađenja građevinskih mašina, a otpadne vode su prečišćavane prije nego što bi dospjele u prirodu.
Nakon završetka radova sprovođene su mjere obnove prirode - uređivane su obale rijeka, vraćani vodotokovi u prirodnije tokove i obnavljani su kameni zidovi koji predstavljaju stanište za male životinje i gmizavce.
Tuneli pomažu i u borbi protiv klimatskih promjena
Osim smanjenja emisija, podzemna infrastruktura ima još jednu važnu prednost. Kako ekstremne vremenske pojave, klizišta i lavine postaju sve češća prijetnja planinskoj infrastrukturi, tuneli duboko ispod zemlje ostaju funkcionalni i u situacijama kada bi putevi i pruge na površini bili zatvoreni.
Na taj način švajcarska željeznička mreža dobija dodatnu otpornost i omogućava da prevoz robe i putnika nastavi da funkcioniše čak i tokom opasnih vremenskih uslova.
Projekat koji još nije završen
Iako je Švajcarska postigla veliki napredak, vlasti ističu da posao još nije završen. Broj kamiona kroz Alpe poslednjih godina nije padao očekivanom brzinom zbog ograničenja kapaciteta željeznice i radova u susjednim državama.
Zbog toga su uvedene dodatne mjere podrške kombinovanom transportu kako bi sistem nastavio nesmetano da funkcioniše. Ono što švajcarski model čini posebnim nije samo veličina tunela, već činjenica da je cio projekat počeo demokratskom odlukom građana koji su izabrali zaštitu planina umjesto lakšeg drumskog transporta - a zatim su izgradili infrastrukturu koja je omogućila da ta odluka postane stvarnost.